Ispitivanja javnog mišljenja provedena prije izbora Abasu (69) daju veliku prednost pred ostalih šest kandidata.
Kako bi saučuvao imidž preminulog palestinskog predsjednika Jasera Arafata, Abas je tijekom svoje predizborne kampanje često ponavljao Arafatove riječi što je rezultiralo time da je često zvučao militanije i tvrdokornije od samog Arafata.
Abas, poznat kao Abu Mazen, osnovao je Fatah 1964. godine zajedno s Arafatom i drugim palestinskim dužnosnicima. Dugogodišnji suradnici Abas i Arafat bili su ipak vrlo čudan par.
Arafat, obučen u vojnu uniformu s vječnom kefijom, svojim zaštitnim znakom, na glavi i pištoljem za pasom, bio je revolucionarni čelnik. Abas je s druge strane uvijek nosio zapadnjačka poslovna odijela i smatrao se pacifistom.
Abas je govorio protiv militarizacije palestinskog ustanka protiv Izraela, tvrdeći da raspodjela snaga u regiji ne dozvoljava Palestincima da protiv Izraela upotrijebe oružje. Iz tih razloga, on se zalagao za mirno rješenje desetljećima dugog izraelsko-palestinskog sukoba. Činjenica je da je Abas još sedamdesetih godina prošlog stoljeća - kada je to bila zabranjena tema među Palestincima - zalagao za otvaranje prema Izraelcima te lobirao za održavanje pregovora s izraelskim mirovnim strujama.
Njegov mirotvoran pristup došao je na svjetlo dana potpisivanjem tzv. Sporazuma iz Osla 13. rujna 1993. kada je Abas tajno nadgledao sklapanje tih sporazuma, i kasnije 1995. potpisivanjem Privremenih mirovnih sporazuma s Izraelom koji su utrli put povratku Palestinske oslobodilačke organizacije na autonomna palestinska područja.
Iako nije podijelio dobivanje Nobelove nagrade za mir, koju su dobili izraelski premijer Yitzhak Rabin i ministar vanjskih poslova Shimon Peres, te Jaser Arafat, on je ostao vjeran miru i pregovorima.
Abas je 1935. rođen u Safedu, tada na sjeveru Palestine a danas na sjeveru Izraela, a svoj je rodni grad napustio zajedno s obitelji nakon prvog arapsko-izraelskog rata 1948. te prebjegao u Siriju.
Na sveučilištu u Damasku studirao je pravo, a kasnije je doktorirao u Moskvi na temu cionizma. Živio je i radio u Kataru, gdje i danas posjeduje obiteljski posao.
Abas je tijekom godina obavljao niz visokih funkcija u palestinskoj samoupravi, a u ožujku 2003. postao je prvi palestinski premijer u povijesti, nakon što je Arafat podlegao međunarodnim pritiscima da svoju vlast podijeli s nekim tko je prihvatljiviji Izraelu i Zapadu.
U svojstvu premijera prihvatio je međunarodni mirovni plan, tzv. "mirovne smjernice", koji je dao okvir za moguće konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.
Ali Abas nije dugo izdržao na položaju premijera - podnio je ostavku manje od šest mjeseci nakon svog imenovanja, ljutito optužujući Arafata i Izrael jer nisu ništa učinili kako bi mu pomogli u otklanjanju prepreka na putu prema miru.
Iako je napustio položaj premijera i središnji odbor Fataha, te se indirektno udaljio od Arafatove i palestinske politike, Abas se punim snagama vratio na scenu kada se Arafat ozbiljno razbolio prošlog listopada te je preuzeo svoje bivše dužnosti u Fatahu i PLO-u.
Nakon što je Arafat 11. studenoga prošle godine proglašen mrtvim, Abas je izabran za predsjednika izvršnog odobra PLO-a te kasnije postao jedini kandidat Fataha za palestinske predsjedničke izbore.