Iz Janšinog kabineta danas je priopćeno da reforma kreće iako se premijer slaže da je u poreznim zakonima koje je ranija vlada donijela prije pola godine, tumačeći ih potrebom prilagođavanja europskim standardima, mnogo "nekonzistentnosti".
Novi će način obračuna poreza proizvođača kućanskih aparata "Gorenje" koštati dodatnih dva milijuna eura poreznih rashoda, a koparski "Istrabenz" u državnu će blagajnu uplaćivati 800.000 eura više nego do sada.
Vlada ranijeg premijera Antona Ropa poreznu je reformu tumačila željom da se smanje porezi na redovne plaće i oporezuju prihodi studenata, slobodnih umjetnika, sportaša i "tranzicijskih bogataša" (koji su do sada bili u sivoj zoni, često nedostupnoj poreznim činovnicima), no njen učinak tek treba izračunati.
Glavni predmet spora je novi način računanja poreza od prihoda građana, tzv. dohodnine, uvedenog 1990. godine, a porezna reforma bila je potrebna i zbog ocjena da ulaskom u EU država mora računati na smanjenje poreznih prihoda od oko 1,1 milijardu kuna.
Predsjednik Strateškog razvojnog vijeća nove vlade Mičo Mrkajič predlagao je čak da Slovenija po uzoru na Slovačku uvede jedinstvenu poreznu stopu (flat tax) kako bi se privukli strani investitori, ali je njegov prijedlog odbijen kao "neoliberalistički" eksperiment. Ministar financija Andrej Bajuk najavio je da će nova vlada ozbiljno analizirati prijedloge Strateškog vijeća nakon što donese rebalans državnog proračuna za iduću godinu.
(Hina) xfl ydb