Izbori za parlament Državne zajednice SCG koji bi se po Ustavnoj povelji morali održati u veljači ove godine posve su neizvjesni. Crna Gora čija vladajuća koalicija ne vidi smisao u održavanju neposrednih parlamentarnih izbora prije no što se njeni građani izjasne o statusu republike 2006. godine, odbila je donijeti zakon o neposrednim izborima, što je Srbija nedavno učinila. Do sada se parlament Državne zajednice birao posredno, u republičkim skupštinama.
Europska unija je prihvatila princip tzv. dvostrukog kolosijeka kad je o Državnoj zajednici riječ što čini da je još neizvjesnije hoće li se izbori održati ili ne, ili će se koncept združene Srbije i Crne Gore pokazati nemogućim u bliskoj perspektivi.
Srbija se pak po mnogima nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića u ožujku 2003. godine vratila u "miloševićevsko" doba: vlada premijera Vojislava Koštunice tanku većinu u parlamentu ima zahvaljujući potpori Socijalističke partije Srbije haaškog optuženika Slobodana Miloševića.
Stav o neminovnosti suradnje s Haaškim sudom u vladajućoj koaliciji jasno zauzima jedino Vuk Drašković, ministar vanjskih poslova SCG, a tek povremeno ga podrži i G17 Plus Miroljuba Labusa, koji je nedavno čak dao i rok - 27. siječnja, do kojega četvorica optuženih policijskih i vojnih generala i drugi optuženi moraju biti predani Haaškom sudu, ili će ta stranka napustiti vladu Srbije. Tog dana bi naime u Beograd trebalo doći izaslanstvo EU radi konačne odluke o eventualnom Sporazumu o pridruživanju.
"Uvjet svih uvjeta" je, kako to u svakoj prilici ponavlja Vuk Drašković, suradnja s Haaškim sudom, a Srbija je zbog dosadašnje nesuradnje već kažnjena odbijanjem SAD-a da deblokira namijenjene joj milijune dolara pomoći, ali i sve manjim dotokom stranih investicija u propalu srbijansku privredu.
Na gospodarskom planu, Srbiju od prvog dana nove godine čeka usklađivanje s uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (18 posto). Po procjenama nekih ekonomista, još uvijek se veliki dio gospodarskih aktivnosti odvija u sivoj zoni. Procjenjuje se da će tijekom ove godine zbog restrukturiranja poduzeća, njihove privatizacije i stečaja, bez posla ostati novih 50 tisuća ljudi. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije, u evidenciji nezaposlenih je gotovo 960 tisuća radno sposobnih ljudi, što čini stopu od 28,17 posto.
U novoj godini Srbiju čeka daljnja nestabilnost i na domaćem i na vanjskopolitičkom planu. Moguće izvanredne parlamentarne izbore najavljuju Demokratska stranka srbijanskog predsjednika Borisa Tadića i Srpska radikalna stranka haaškog optuženika Vojislava Šešelja, koje su po svim istraživanjima dvije najjače stranke u posljednje vrijeme u Srbiji.
Jačanje ksenofobije, što pokazuju ispitivanja javnog mnijenja, kao i odbijanje suočavanja s prošlošću u srbijanskom društvu, razlozi su zbog kojih mnogi analitičari zaključuju da se Srbija, nakon nestanka Zorana Đinđića, vratila u ozračje ranih 90-ih godina prošlog stoljeća, u Miloševićev vrijednosni sustav u kojem je Srbija sama i izolirana navodno zato što ju nitko ne razumije, a ne zato što se sama nikako ne može izvući iz mraka kojega je stvorila.