SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-MAASTRICHT

postojanja Naslov: Maastricht - godinu dana poslije Podnaslov:Promatrači u Bruxellesu podijeljeni su oko toga što je Maastricht u svom jednogodišnjem postojanju postigao - dok jedni hvale tihi napredak, drugi ukazuju na probleme koje nije uspio riješiti. Dok jedni tvrde da ugovor o gospodarskoj, monetarnoj i političkoj uniji nije dao odgovor na osnovno pitanje o pravcu kojim EU želi ići, drugi ističu pozitivne učinke strukturalnih promjena i jaču ulogu Europskog parlamenta. Piše: Jeremy GAUNT, Reuter BRUXELLES - Čelnici Europske unije održali su prije godinu dana summit kojim su obilježili stupanje na snagu Ugovora iz Maastrichta. Bez ikakve pompe, samo skromnija svečanost i vatromet koji je već ugasnuo u vrijeme kada su se čelnici sastali 29. listopada, tri dana prije nego li je ugovor o gospodarskoj, monetarnoj i političkoj uniji stupio na snagu. Sporenja oko ratifikacije ugovora prijašnjih su mjeseci gotovo razorile blok Dvanaestorice. Godinu dana kasnije, lakonski promatrač bi se zapitao čemu sva ta buka. Dok mnogi Europljani, uglavnom Francuzi, Danci i Britanci, na taj dokument gledaju kao na ugrožavanje nacionalnog suvereniteta, ljudi na ulicama jedva da su ga i primjetili. Prijelaz s termina 'Europska zajednica' na termin 'Europska unija' bila je jedna od tek nekoliko primjetljivih promjena. "Sporazum ništa ne mijenja. On je samo nova pravna osnova za ono što činimo", rekao je jedan diplomat EU. Promatrači u Bruxellesu podijeljeni su oko toga što je Maastricht u svom jednogodišnjem postojanju postigao. Neki hvale tihi napredak a drugi ukazuju na probleme koje nije uspio riješiti. Sporazum je nudio puno toga. Ponudio je zajedničko državljanstvo, odredio vremenski okvir za monetarnu uniju, uključujući i jedinstvenu europsku valutu, i uspostavio mehanizme suradnje u vanjskoj politici i sudstvu. Također je dao veću vlast Europskom parlamentu, jedinom tijelu EU koje se bira izravno, ukjljučujući i pravo veta kojim se mogu zaustaviti neki zakoni. Međunaslov: Što će donijeti preispitivanje ugovora? Oni koji drže da Maastricht nije ispunio svoja obećanja, tvrde da nije ništa učinio na riješavanju dileme EU oko toga u kojem smjeru želi ići i kako tamo želi stići. "Maastricht zaista nije odgovorio na postojeća pitanja", rekao je isti diplomat, aludirajući na prepirke o tome da li bi se zemlje trebale integrirati različitom brzinom. Bio je to pokušaj, dodao je, da se izazove rasprava o budućnosti Europe, pošto Maastricht nije ponudio nikakav odgovor. "Mislili smo, kada su pregovori o Ugovoru iz Maastrichta završili njegovim usvajanjem, da će on riješiti neke stvari za duži niz godina, ali očito nije", rekao je. Ostali su manje oštri, možda zbog toga jer nisu puno niti očekivali. "Od početka smo znali da će funkcionirati ... ali da to neće predstavljati revoluciju", kaže jedan drugi diplomat EU. Pristaše ovakvog stajališta tvrde da su strukturalne promjene, koje je uveo Maastricht, učinile Europsku uniju snažnijom i djelotvornijom. Diplomat je ukazao na koncept "subsidiarnosti", utjelovljen u Ugovoru iz Maastrichta. To u osnovi znači da se zakoni i odredbe najbolje donose i sprovode na najnižoj mogućoj razini vlade. Rezultat toga je, objasnio je diplomat, da će Europska komisija, izvršno tijelo EU, ove godine donijeti svega 60 zakona, umjesto oko 180 koliko ih je donosila prijašnjih godina. "Stupanj kontrole je veći", rekao je, dodavši da je kvaliteta odredbi porasla kako je količina zakona i odredbi pala. Drugi diplomat primjećuje da je prema pravilima Maastrichta zemljama-članicama otežano blokiranje odluka, pa tako EU nesmetanije funkcionira. Europski parlament je zahvaljući Maastrichtu postao agresivniji u ophođenju prema zemljama-članicama i Komisiji - i taj bi čimbenik mogao postati najdalekosežniji maastriški učinak. Neki u Bruxellesu ukazuju na ulogu EU u nadziranju izbora u JAR-u i Rusiji, i u tome vide pokazatelje uspjeha Ugovora u stvaranju zajedničke vanjske politike tijekom protekle godine. Ali to su, priznaju to čak i pristaše, mali koraci i jedva da se, na osnovu razmirica o ratifikaciji, mogu očekivati snažnije promjene. Raspon seže od potpunog odbacivanja ugovora na prvom danskom referendumu, do prijetnje pravnog izazova zasnovane na optužbi prema kojoj Maastrch čini britansku kraljicu podložnom Bruxellesu. Niti jedna od ovih "bitaka" nije u potpunosti ugasnula. Za godinu dana predviđeno je temeljito preispitivanje ugovora, a time ponovo oživljava i prijetnja ponovnog političkog 'krvoprolića' prema kojemu bi prijašnje bitke mogle izgledati veoma pitome. (Hina) vk br 261016 MET oct 94 261016 MET oct 94