SERVIS POSEBNIH NASLOVA MAKEDONIJA-IZBORI

Nadnaslov:Makedonija: Uz nedjeljne predsjedničke i parlamentarne izbore Naslov: Blokada i embargo teško pogađaju zemlju Podnaslov:Makedonija trpi velike štete od trgovinske blokade koju joj je nametnula Grčka te od embarga protiv Beograda - procjenjuje se da mjesečni gubici izazvani blokadom iznose 50 milijuna dolara, a štete od embarga UN blizu 2 milijarde dolara. Dok je industrija gotovo potpuno paralizirana, jedina što može pomoći gospodarstvu su strani krediti. Piše: Jasmina MIRONSKI, AFP SKOPJE - Mala zemlja Balkana, bivša jugoslavenska republika Makedonija (FYROM), gdje će se u nedjelju održati predsjednički i parlamentarni izbori, izravno je pogođena grčkom trgovinskom blokadom i međunarodnim embargom protiv Jugoslavije (Srbija i Crna Gora). Atena koja optužuje Makedoniju (2 milijuna stanovnika) da prisvaja ime koje pripada grčkoj baštini, odredila je u veljači trgovinsku blokadu protiv te zemlje. Makedonska industrija je gotovo paralizirana jer su brojne tvornice u tehničkoj obustavi rada ili djeluju usporenim ritmom. Danas je 200.000 osoba nezaposleno, prema 150.000 prošlog studenog. Velike industrije poput skopske željezare (8.000 djelatnika) koriste subvencije države koja pokušava spriječiti porast društvenih napetosti redovnim isplaćivanjem plaća, od prosječno 125 dolara mjesečno, djelatnicima koji su nezaposleni zbog tehničke obustave rada. Vlada je do sada uspjela zaštititi stabilnost nacionalne valute, dinara. Vlasti u Skopju procjenjuju da mjesečni gubici izazvani grčkom blokadom iznose 50 milijuna dolara, te da štete koje embargo UN-a protiv Beograda od svibnja 1992. nanosi makedonskom gospodarstvu iznose blizu 2 milijarde dolara. Embargo UN i zabrana prometa preko Jugoslavije, njenog sjevernog susjeda, navele su Makedoniju da se okrene prema grčkoj luci Solunu, posebno zbog uvoza nafte i sirovina i njenih izvoza metalurških proizvoda. Međunaslov: Kako probiti prometnu i gospodarsku blokadu Grčka blokada je prisilila Skopje da potraži druge puteve veza, naročito preko Bugarske. Uslijedio je cestovni promet bez presedana na bugarsko-makedonskoj granici, zagušen kolonama vozila od nekoliko kilometara. Oko 200 kamiona cisterni koje prenose naftu iz Turske i 400 teretnjaka natovarenih raznom robom, svakog dana prelaze tu granicu, često nakon 24 sati čekanja. U utorak je počela gradnja željezničke pruge od 50 km koja bi trebala povezati Makedoniju i Bugarsku. Ti radovi u vrijednosti od 120 milijuna dolara, trebaju otvoriti Makedoniju, trenutno ovisnu o željezničkoj liniji sjever-jug koja povezuje Jugoslaviju s Grčkom. Privatni sektor, koji je u punoj ekspanziji, omogućava zemlji namirivanje prehrambenih potreba, posebno zahvaljujući uvozima grčkih proizvoda preko Bugarske i Albanije. Procvat makedonskog gospodarstva ne može se ostvariti bez dobivanja stranih kredita. Makedonska vlada je tijekom nekoliko mjeseci u pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) od kojeg se nada dobiti promoć za financiranje raznih industrijskih projekata. (Hina) tm br 140747 MET oct 94 140747 MET oct 94