SERVIS POSEBNIH NASLOVA ŠVICARSKA-RASIZAM

Nadnaslov: Što će odlučiti Švicarci? Naslov: Referendumom o kažnjivosti rasne diskriminacije Podnaslov: Novim bi se zakonom kažnjavala ne samo rasna diskriminacija ili javno raspirivanje rasističke mržnje već i nijekanje dokazanog genocida, kao što je holokaust i druga zlodjela protiv čovječnosti. Piše: David CHRISITAN EDWARDS, Reuter ZURICH - Godinama nakon što je većina europskih zemalja izglasala zakone kojima se inkriminira rasizam i Švicarska se sprema u nedjelju izglasati mjere kojima će se rasna diskriminacija, rasistička promidžba te nijekanje holokausta koji su počinili nacisti staviti van zakona. Ishod referenduma je neizvjestan a mnogo je toga u igri. Posljednje istraživanje javnog mnijenja objavljeno 28. kolovoza u listu "Sonntags Zeitung" pokazuje da je 41 posto glasača neodlučno, 51 posto za, te osam posto protiv spomenutog zakona. Ministri strahuju da bi većinsko "ne" znatno naškodilo ugledu Švicarske u svijetu, tim više što su prije samo tri mjeseca Švicarci odbili svoje trupe uključiti u mirovne snage UN-a kao i dati državljanstvo djeci useljenika. Vlada, vodeće političke stranke kao i vjerske zajednice već mjesecima vode kampanju u korist novog zakona protiv rasizma, koji se temelji na konvenciji UN ratificiranoj od strane 137 zemalja. "Ovim novim zakonom želimo spriječiti "glavne mahere" koji sa namjerom objavljuju rasističke pamflete, nastojeći stvoriti rasnu napetost", izjavio je u jednom interviewu ministar pravosuđa Arnold Koller. O predloženom će se zakonu glasati na referendumu budući da je mala desno orijentirana politička skupina uspjela prikupila više od 50.000 potpisa građana sa zhtjevom da se organizira takvo izjašnjavanje. Postojeći švicarski zakon predviđa policijsko kažnjavanje djela rasne diskriminacije ukoliko je njima obuhvaćeno još neko kažnjivo djelo, primjerice zlonamjeran palež ili teške tjelesne ozljede. Rasistička komponenta se tada smatra otegotnom okolnošću. Novim se zakonom prekršajem ne bi smatrala samo diskriminacija drugoga na rasnoj osnovi ili javno raspirivanje rasističke mržnje već i nijekanje dokazanog genocida, kao što je holokaust i druga zločinačka djela počinjena protiv čovječnosti. Tim bi se zakonom stalo na kraj rasističkom propagandnom materijalu koji se zasad nesmetano tiska u Švicarskoj i šalje u druge zemlje. Kršenje spomenuta zakona kažnjavalo bi se novčananom kaznom do 40.000 švicarskih franaka ( 31.130 američkih dolara) ili zatvorskom kaznom do tri godine. Međunaslov: Jesu li i vicevi kažnjivi? Švicarska se baš ne može podičiti besprijekornom povješću glede rasističkih problema. U jeku Drugog svjetskog rata, 1942. godine, švicarska je vlada zatvorila granice Židovima koji su bježali iz nacističke Njemačke, tvrdeći kako oni nisu prave političke izbjeglice. Između 1926. i 1973. godine vlada je prisilno od roditelja Roma odvojila 700 djece pod izgovorom da im želi osigurati stabilniji odgoj te iskorijenjiti skitništvo. U posljednjih su nekoliko godina skupine ekstremista povremeno napadale strance iz zemalja u razvoju koji su u Švicarskoj zatražili azil. Židovska su groblja bila oskvrnuta tako što su uništavani i oštećivani nadgrobni spomenici. Brojni se Švicarci boje da nakon uvođenja spomenuta zakona neće više moći kritizirati ili pričati viceve na račun stranaca, čak ni u društvu prijatelja po kafićima. Zakonu se uglavnom suprostavljaju desno orijentirane skupine, igrajući na kartu zabrinutosti naroda, koju potiču oglasima, ističući problem stranaca koji traže azil kao i nepopularnost UN-a. Politički su analitičari u Bernu mišljenja da će biti malo onih koji će se izjasniti u korist spomenuta zakona. Oni također ističu da bi neki glasači mogli na referendumu izraziti svoju ljutnju zbog problema droge i nezaposlenosti, što se u javnosti najčešće povezuje s velikim brojem stranaca u Švicarskoj. (Hina) mg fp 230844 MET sep 94 230844 MET sep 94