SERVIS POSEBNIH NASLOVA MORE-TITANIC

Nadnaslov:Najnovija otkrića o jednoj od najpoznatijih katastrofa u povijesti Naslov: "Titanic" ne prestaje odavati svoje tajne Podnaslov:Ekspedicija izvedena u srpnju na slavnom parobrodu, potonulom 1912. godine u blizini Newfoundlanda, što leži na 3.800 metara dubine, otkrila je neke do sada nepoznate pojedinosti glede oštećenja broda kao i dragocijenosti skrivenih u njegovoj utrobi. Piše: Anne-Marie CHAPELAN, AFP BREST (Francuska) - "Titanic", slavan parobrod kompanije White Star Line, koji je potonuo noću s 14. na 15. travnja 1912. godine nakon što je udario u santu leda, ne prestaje izazivati znatiželju i ekspedicije: najnovija, izvedena u srpnju, opet je otkrila nekoliko tajni o toj strašnoj katastrofi kada je četvrtog dana putovanja poginulo 1.500 putnika. Tijekom posljednje ekspedicije "proveli smo tijekom 67 ronjenja 300 sati na dnu", navodi Pau-Henry Nargeolot, s instituta Ifremer iz Toulona (jugoistok). Taj znanstvenik sudjelovao je na međunarodnom salonu "Oceans- Osates 94" koji je do petka okupljao u Brestu (zapad) tisuću stručnjaka za istraživanje mora. Bivši ronitelj-čistač mina, direktor odjela podmorskih sprava u Ifremeru, Nargeolot ne krije svoju fascinaciju olupinom koja leži na više od 3.800 m na dnu, jugoistočno od Newfoundlanda. On je sudjelovao u svim ekspedicijama (87., 93.) na "Nautilu", podmornici Ifremera koja može zaroniti do 6.000 m s tri osobe u posadi i koju redovno unajmljuje američka kompanija "RMS Titanic", jedina legalno ovlaštena silaziti do olupine. Ove godine je mali robot "Nautilea" nazvan "Robin" mogao ući u komore broda i popeti se velikim stubama prve klase. On je također konstatirao da je sef pokraj dvorane povjerenika nestao i da će vrata trezora u kojem su dragocijenosti ostati zauvijek zatvorena. Ove su godine ronitelji također otkrili kabinu predsjednika kompanije i istražili ostatke 3.800 vreća pošte i 30 kovčega iz spremišta. Međunaslov: Istraživanja moguća još 5 do 10 godina Jedna kristalna vaza, jedan vitraj, muzički instrumenti, veliki bakreni kotao sa srebrnim tanjurima i priborom za jelo, nakit, zlatnici i novčanice otkrivene u malim sanducima pridodani su uz 3.000 predmeta koji su već izneseni tijekom prethodnih ronjenja. Sva ta "blaga" s ostatka broda, spremljena u Saumuru u Francuskoj, pod strogim su nadzorom. Kako bi se konzervirali, predmeti su podvrgnuti tretmanu elektrolize koji je dugotrajan: 2 do 3 godine za velike metalne predmete,a jedan dan za svaku stranicu rječnika izvučenog iz vaze. Ti će predmeti biti pokazani na izložbi u Pomorskom muzeju u Londonu u listopadu, navodi Nargeolet, koji smatra da se "još može raditi sljedećih 5 do 10 godina na olupini koja se u posljednje vrijeme jako uništila". Siguran u svoja promatranja, predstavnik Ifremera iznosi i neka uvjerenja drugačija od dosadašnjih. "Gotovo sam siguran da nema pukotine (izazvane ledenjakom) na desnom boku, kao što je utvrdila istražna komisija, već na dnu broda". I "nije došlo do eksplozije u mašinama", uvjerava on. Trka za blagom "Titanica"", naglašava Nargeolet, je "omogućila znanstvenicima da razviju umiješnost i arsenal alata (lasa, igle, lopate, ..), vrlo korisne tijekom ekspertiza na zrakoplovima ili brodovima koji su potonuli". "Konačno, ništa ne može zamijeniti ljudsko oko ispod mora", primjećuje taj znanstvenik koji će 1995. godine sudjelovati u 4-oj ekspediciji čiji je cilj izvaditi "mali" dio trupa broda "Titanica", težine od petaestak tona. (Hina) tm br 170231 MET sep 94 170231 MET sep 94