SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-STANOVNIŠTVO

Nadnaslov:Demografsko izvješće Vijeća Europe Naslov: Europljani sve stariji Podnaslov:Najnovije demografske promjene u europskim zemljama označava opće starenje stanovništva, različito očekivano trajanje života, ograničavanje imigracije, kriza tradicionalnih obiteljskih struktura, porast broja razvoda i pad sklopljenih brakova. Piše: Pascal REYNARD, AFP STRASBOURG - Opće starenje stanovništva, vrlo različit životni vijek, ograničavanje imigracije, kriza obiteljskih struktura uz veliki porast razvoda i pad sklopljenih brakova: to su, prema izvješću Vijeća Europe, posljednje demografske promjene u europskim zemljama. Starenje stanovništva prouzročeno jednim dijelom produženjem životnog vijeka i vrlo niskom razinom plodnosti više ne osiguravaju izmjenu generacija, prema paneuropskoj organizaciji čije Demografsko izviješće za 1994. treba biti službeno podastrijeto u Kairu na Konferenciji UN o stanovništvu i razvoju. Udio starijih od 65 godina dosiže ili nadilazi granicu od 15 posto u brojnim europskim zemljama, iznoseći 18 posto u Švedskoj, 15 posto u Francuskoj, Njemačkoj ili Italiji, 16 posto u Velikoj Britaniji. Samo dvije zemlje, Turska i Albanija, čine iznimku s postotkom starije populacije nižim od 6 posto, navodi Vijeće Europe čije se izviješće temelji na podacima iz 1993. godine. Životni vijek se u Europi produžuje, ali je i dalje vrlo različit ovisno o zemlji. On nadilazi 72 godine za muškarce i 80 za žene u većini zemalja Europske unije, približavajući se životnom vijeku u Japanu koji je najviši na svijetu. S druge strane, životni vijek (za muškarce) u bivšim komunističkim zemljama središnje Europe iznosi oko 66 godina, jedva nešto više od 64 godine zabilježene u Turskoj ili Rusiji. Međunaslov: Ugrožene tradicionalne obiteljske strukture Unatoč vrlo niskom postotku plodnosti - najniži je u Italiji i Španjolskoj s 1,2 djece po ženi - stanovništvo i dalje raste u zapadnoj Europi zahvaljujući imigraciji. "Pristizanje useljenika i potražitelja azila u tradicionalno imigrantske zemlje se nastavilo" u 1993. godini iako su "nove zakonodavne mjere, posebno u Njemačkoj i Austriji, dovele do usporavanja tog priliva", naglašava se u izviješću. Portugal je 1993. godine po prvi put postao zemlja imigracije, slijedeći razvoj koji je u 1992. godini doživjela Italija. Broj brakova i dalje pada, dok se celibat proteže sve duže. "Trenutno se samo 50 do 60 posto žena udaje prije 50 godina u Švedskoj, na Islandu, u Danskoj, Finskoj, Austriji, Francuskoj i Sloveniji", precizira Vijeće Europe. Paralelno s tim promjenama, omjer djece rođene izvan brakova povećava se posvuda u Europi, iako bitno varira ovisno o zemlji. U skandinavskim zemljama više od 40 posto novorođenčadi rođeno je izvan braka, dok njihov postotak ostaje niži od 10 posto u Grčkoj, Italiji i Poljskoj. Još jedna opća tendencija je umnožavanje rastava. Svaki drugi brak se završava rastavom u Švedskoj koja prednjači, ali samo za malo pred ostalim skandinavskim zemljama kao i zemljama središnje Europe (između 3 i 4 od 10 u zapadnoj Europi). Ta situacija, uz pad broja brakova, "postavlja pitanje forme i preživljavanja obitelji onakvih kakve postoje u našoj kulturi", ocijenjuju autori izviješća. (Hina) tm br 090842 MET sep 94 090842 MET sep 94