SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-INSTITUCIJE

Nadnaslov:Prijedlog njemačke vladajuće koalicije ponovno pokreće raspravu o budućnosti Europe Naslov: EU "varijabilne geometrije"? Podnaslov:Prijedlog o formiranju tvrde jezgre unutar EU, sastavljene od francusko-njemačkog tandema i zemalja Beneluxa - što su ga prošlog tjedna podnijeli njemački kršćanski demokrati u skladu sa stajalištem kancelara Kohla da "najsporiji brod ne smije kočiti konvoj europskog razvoja" - ponovno je otvorio raspravu o osjetljivom pitanju glede budućnosti Europe, spretno izbjegnutom tijekom pregovora o proširenju. Piše: Gabrielle GRENZ, AFP BRUXELLES - Pokusni balon o Europskoj uniji "varijabilne geometrije", što su ga prošlog tjedna lansirali njemački kršćanski demokrati (CDU- CSU), iako ga kritizira većina europskih prijestolnica, otvorio je raspravu o budućnosti Europe, spretno izbjegnutu tijekom pregovora o proširenju Unije. Dvanaestorica su izbjegli dotaknuti taj bolan aspekt budućnosti europske konstrukcije prošlog proljeća tijekom pregovora o pristupu Austrije, Švedske, Finske i Norveške. I samo pitanje o prilagodbe europskih institucija dolasku ta četiri nova člana dovelo je Dvanaestoricu na rub krize radi britanskog i španjolskog veta. Madrid je već tom prigodom strahovao da zemlje juga ne budu oštećene u odnosu na zemlje sjevera. Ta strahovanja su pojačana dokumentom stranke kancelara Kohla koji isključuje mediteranske zemlje iz čvrste jezgre Europe. Ta tvrda jezgra trebala bi biti svedena na francusko- njemački tandem i zemlje Beneluxa. London je ispriječio svoj veto modifikaciji sustava glasovanja, tijekom pregovora o proširenju, kako bi mogao nastaviti blokirati odluke u okrilju Vijeća ministara Unije zahvaljujući podršci samo dvije zemlje članice. To gledište je sukladno britanskoj viziji Europe reducirane na široko područje slobodne razmjene. Dokument CDU-CSU naglašava potrebu da se u budućnosti uklone eliminiraju takve opasnosti od paralize zajedničkih institucija. Kancelar Helmut Kohl smatra da "najsporiji brod" ne smije "kočiti konvoj europskog razvoja". Međunaslov: Francusko-njemačka lokomotiva za europski vlak? Ideja o tvrdoj jezgri kojom bi se porazio britanski veto, ima također podršku belgijskog ministar financija Philippea Maystadta, "kako više ne bi bili na milost jedne ili druge vlade koje očigledno nemaju namjeru poticati europsku konstrukciju", kako je izjavio jednom belgijskom listu. Ugovor iz Maastrichta o Europskoj uniji predviđa, barem glede jedinstvene monete, Europu u dvije brzine. Zemlje koje će biti spremne, prema preciznim mjerilima glede inflacije, zaduženja, javnog duga i monetarne stabilnosti moći će od 1997., ili najkasnije 1999. prihvatiti jedinstvenu monetu. Ali prije toga ugovor predviđa ponajprije široku reformu institucija Europske unije, koja će početi s Međuvladinom konferencijom planiranom za 1996. godinu. Priprema te konferencije pada na suksesivne semestralne predsjedatelje Unije, funkcija što je trenutno, do 31. prosinca, obavlja Njemačka 1994. godine, kada će je naslijediti Francuska. Ta dva predsjedanja koincidiraju, slučajem kalendara, s izbornim razdobljima svake od te dvije zemlje: zakonodavnim izborima 16. listopada za Njemačku i predsjedničkim u svibnju 1995. za Francusku. Pokusni balon o tvrdoj francuskonjemačkoj jezgri s Beneluxom lansirala je u finalnoj fazi izborne kampanje u Njemačkoj stranka kancelara Helmuta Kohla, koji priželjkuje četvrti uzastopni mandat u Bonnu. Ujedinjenje zemlje koštalo je i još uvijek skupo košta porezne obveznike u Njemačkoj, gdje nezaposlenost pogađa 3,6 milijuna osoba (uz 17 milijuna u Uniji). Ideje kršćanskih demokrata o budućnosti Europe i održavanju francuskonjemačke lokomotive za europsku konstrukciju dio su tog konteksta. (Hina) tm br 110604 MET sep 94 110604 MET sep 94