ŠVEDSKA-IZBORI

Nadnaslov:Švedska:Gospodarska kriza dominira izbornim raspravama Naslov: Najteža kriza nakon 30-ih godina Podnaslov:Najteža gospodarska recesija što pogađa Švedsku još od 30-ih godina - uz veliki proračunski deficit, rekordni dug zemlje, nezaposlenost, inflaciju - i koja izaziva žaljenje za vremenom blagostanja, u središtu je izborne kampanje pred nedjeljne opće izbore, na kojima će, prema ispitivanjima javnog mnijenja, na čelo izbiti socijaldemokratska oporba. Piše: Jean-Luc CHANDELIER, AFP STOCKHOLM - Endemična nezaposlenost, stalno visoka inflacija, kronični proračunski deficit, rekordni dug zemlje: gospodarska recesija koja pogađa Švedsku, izvrgnutu najtežoj krizi nakon 30-ih godina, u središtu je izborne rasprave prije zakonodavnih izbora u nedjelju. Čovjeku s ulice znani su svi problemi: šefovi stranaka predaju se borbi brojaka i statistika, pretvarajući političku raspravu u veliki tečaj ekonomije kojeg prati oko 6,5 milijuna birača. Proračunski deficit Švedske je ogroman: 181 milijarda kruna (24 milijarde dolara) i odgovara iznosu od 13 posto unutarnjeg brutto proizvoda (PIB), te predstavlja najvišu razinu među državama OECD. U isto vrijeme, vanjski javni dug sada gotovo 100 posto odgovara PIB-u. Švedska koja je prije nekoliko godina imala potpunu zaposlenost radne snage, danas broji blizu 400.000 nezaposlenih, ili 8,8 posto aktivnog stanovništva. Taj se postotak penje i na 14 posto ako se uključe i osobe koje se trenutno na profesionalnoj izobrazbi. Kriza ne štedi nikoga i u biračkom tijelu je probudila sjećanje na "dobra stara vremena" u zemlji blagostanja. Socijaldemokratska oporba, koju je prije tri godine istisnula s vlasti "buržoaska" koalicija četiri stranke, trebala bi, prema ispitivanjima javnog mnijenja, izbiti na čelo na nedjeljnim izborima. Šef "ružičaste stranke", Ingvar Carlsson je obećao u slučaju pobjede, povrat na društvo potpore i na "društveno blagostanje", temelj čuvenog švedskog "modela". Bivši premijer (od 1988. do 1991.) ima jednostavan recept: povećanje poreza. Međunaslov: Što je za Švedsku 'najbolje'? Sadašnji šef vlade Cral Bildt (konzervativac) nastoji braniti liberalnu politiku koju vodi od svog stupanja na vlast i izjavljuje da nema govora o povećanju poreza. Bildt smatra da koalicija desnog centra (konzervativci, liberali, centristi i kršćanski demokrati) predstavlja globalno pozitivnu bilancu: devalvacija je omogućila boom izvoza, industrijska proizvodnja je u porastu, predviđa se rast za sljedeću godinu, bilanca tekućih računa ponovo predstavlja višak. Premijer podsjeća i da je "uspješna privatizacija" javnih poduzeća donijela u državne blagajne nešto više od 20 milijardi kruna (2,7 milijardi dolara), da je vlada odobrila komercijalne radije, liberalizirala tržište telekomunikacija i da se priprema isto učiniti u području energije. Bildt je sa zadovoljstvom naglasio da je inflacija koja je iznosila 9,2 posto u 1991. godini pala na nešto ispod 3 posto. Ali socijaldemokrati viču na sav glas, citirajući stručnjake, da se vraćaju inflacijske tendencije. Prije nekoliko dana, šefovi četiriju najvećih industrijskih tvrtki i švedski izvoznici (Volvo, Abb, Ericsson et Stora) zaprijetili su da će iseliti iz zemlje svoje investicije ako Švedska ne izađe iz krize... Financijska i burzovna tržišta brinu se da li će se slijedeća ekipa na vlasti stvarno prihvatiti rješavanja tog problema duga i sanirati javne financije. "Svake sekunde koja prolazi, Švedska mora isplatiti 7.000 kruna (940 dolara)", izjavljuje jedan burzovni posrednik. Taj iznos predstavlja netto mjesečnu plaću naučnika ili početnika. Za svoju kampanju konzervativci su izabrali slogan: "Najbolje za Švedsku", kladeći se na budućnost. Kao jeka, socijaldemokrati im odgovaraju: "Švedska može bolje". (Hina) tm br 161144 MET sep 94 161114 MET sep 94