Nadnaslov:Zabrinjavajući demografski rast na planeti, osobito u
gradovima
Naslov: Polovica čovječanstva u gradu
Podnaslov:Brzi rast velikih gradova svijeta u osnovi je snažnog
demografskog rasta, problema koji je poprimio takve
razmjere da je bio predmetom rasprave i upravo završene
Konferecije UN u Kairu. Predviđa se da će za sljedećih
25 godina polovica čovječanstva živjeti u gradovima, što
su izgledi koji otvaraju brojne probleme izazivajući
zabrinutost stručnjaka.
Piše: Benedicte MANIER, AFP
KAIRO - Demografski rast na zemaljskoj kugli, koji je opravdao razlog
sazivanja Konferencije u Kairu o stanovništvu, predstavlja u 83 posto
slučajeva gradski porast. Nikada gradovi nisu rasli tako brzo: za 25
godina polovica čovječanstva živjet će u gradovima.
Brzi rast velikih gradova svijeta danas se smatra dovoljno
zabrinjavajućim da mu UN posveti nekoliko odlomaka u programu
djelovanja koji je prihvaćen u utorak.
Samo održavanje Konferencije u egipatskom glavnom gradu nije
slučajno. S 15 milijuna ljudi i 32.000 stanovnika po kvadratnom
kilometru, Kairo savršeno ilustrira brzi rast velikih gradova.
Taj zamah je ponekad bio spektakularan: u 40 godina Seoul je s jednog
milijuna stanovnika prešao na 11 milijuna. Stanovništvo New Delhija i
Manille je šest puta brojnije, a stanovništvo Sao Paola (Brazil) i
Mexica sedam puta.
Ali taj je gradski porast prestao biti obilježje industrijski
razvijenih zemalja: 14 od 20 megalopolisa sa više od osam milijuna
stanovnika (Mexico, Sao Paolo, Bombay i Calcutta u Indiji, Rio de
Janeiro...) pripadaju svijetu u razvoju.
Danas je najviši gradski porast na svijetu onaj u Africi: 4,6 posto
godišnje, prema 3,5 posto u Aziji, 1,3 posto u Sjevernoj Americi i 0,7
posto u Europi.
Međunaslov: Nekontrolirani priliv milijuna ljudi
U tom kontekstu rastući snaga gradova zabrinjava stručnjake. Prvo,
jer otežava neravnotežu - na svjetskoj ljestvici - među seoskim i
gradskim područjima. Ruralni egzodus potisnuo je sa sela 60 milijuna
Kineza. U Južnoj Americi 75 posto stanovništva živi u gradovima.
Taj nekontrolirani priliv izaziva gomilanje milijuna osoba u
privremenim obitavalištima, u vrlo nepovoljnim životnim uvijetima.
Na taj način brzo postaje nemogućim graditi stanove i pružiti
odgovarajuću infrastrukturu (vodu, struju, škole, bolnice..) u mjeri u
kojoj je to potrebno.
Na Konferenciji u Kairu OUN je s posebnom pažnjom istakla "ogroman
teret" što ga priliv stanovništva predstavlja za "socijalne službe
koje neće moći slijediti ritam urbanizacije".
"Napor upravljanja" nerazvijenim gradovima, potvrđuje britanski
sveučilištarac Alan Gilbert u izviješću objavljenom u Kairu, zakočen
je neprestanim dolaskom siromašnih došljaka sa sela.
Konačno, trošeći sve više pitke vode, struje, nafte, namirnica i
stvarajući više dobara i otpada, ti veliki gradovi u budućnosti će
predstavljati i sve veći teret za okoliš.
(Hina) tm br
141243 MET sep 94
141243 MET sep 94
Šah - Praggnanadhaa pobijedio Caruanu
Petra Martić poražena u četvrtfinalu Linza
Bijela kuća: Carine Kanadi, Meksiku i Kini na snazi od subote
ManU dogovorio transfer mlade portugalske zvijezde
SKV: Svijet u 21 sat
SKV: Hrvatska u 21 sat
FINANCIJSKI SERVIS od 31. siječnja 2025.
Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 01. veljače
Zlato za Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu novinara skijaša
SKV - Sport u 21 sati