USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (5)

ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - V. KANTONALNE VLASTI l. Opće odredbe Članak l Svaki kanton, pri provedbi obveza opisanih u Člancima III.2 i 4 Ustava: (a) Poduzima sve potrebne mjere zaštite prava i sloboda navedenih u podpoglavlju II.A i predviđenih u instrumentima navedenim u Dodatku Ustavu, te djelu sklada s Ustavom. (b) izvršava svoje obveze vodeći računa o pučanstvu u svakoj općini. Članak 2 (1) Svaki kanton može prenijeti svoje obveze na općine na svom teritoriju ili na središnju vlast. (2) Svaki kanton može na svoje općine prenijeti nadležnosti u svezi s obrazovanjem, kulturom, turizmom, lokalnim poslovnim i karitativnim organizacijama te radiom i televizijom, a dužan je to učiniti ako većinsko pučanstvo te općine nije većinsko pučanstvo u kantonu kao cjelini. (3) Svaki kanton može zaključivati sporazume s državama i međunarodnim organizacijama samo uz privolu zakonodavnog tijela Federacije. Članak 3 Kantoni s bošnjačkim ili hrvatskim većinskim pučanstvom mogu osnovati Vijeća kantona u cilju uskladbe politike i djelatnosti po pitanjima od zajedničkog interesa za njihove zajednice, te radi izvješćivanja svojih predstavnika u Domu naroda. Ona mogu uključivati koordinacijska tijela, kao što su odbori i radne grupe, radi razmjene informacija i usklađivanja djelatnosti pojedinih kantona u provedbi njihovih obveza, ali ne mogu uključivati vojne i političke dogovore. Članak 4 Svaki kanton ima ustav koji predviđa: (a) dolje opisane institucije; i (b) zaštitu prava i sloboda opisanih u ovom Ustavu; a u skladu je s ovim Ustavom. 2. Kantonalna zakonodavna tijela Članak 5 (1) Svaki kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od jednog doma čiji se broj članova određuje razmjerno pučanstvu tog kantona, ali ne može biti manji od 30 niti veći od 50. (2) Članovi kantonalnog zakonodavnog tijela biraju se na rok od dvije godine. (3) Članove kantonalnog zakonodavnog tijela demokratskim putem biraju glasači s pravom glasa na izravnim izborima za cijeli kanton. Svaki glasač ima pravo tajnog glasovanja jednim glasačkim listićem za bilo koju od registriranih stranaka. Svakoj stranci koja dobije barem tri posto od ukupnog broja valjanih glasova dodijeljuje se broj mjesta razmjeran postotku glasova koji su dobile sve stranke kojima se dodjeljuju mjesta. (4) Prije svakih izbora svaka registrirana stranka dužna je objaviti popis svojih kandidata. Članovi kantonalnog zakonodavnog tijela iz redova svake stranke biraju se među osobama koje su na vrhu izborne liste dotične stranke; zamjene za članove zakonodavnih tijela biraju se između onih koji su na vrhu ostatka te liste. (5) Svaki glasač s pravom glasa podoban je za člana kantonalnog zakonodavnog tijela. (6) Kantonalna zakonodavna tijela trebaju se prvi put sazvati najkasnije deset (10) dana nakon objave rezultata izbora. Članak 6 Kantonalna zakonodavna tijela imaju zadaću: (a) izraditi i dvotrećinskom većinom glasova odobriti kantonalni Ustav; (b) izabrati predsjednika kantona, kako je predviđeno Člankom V.8; (c) izabrati kantonalne suce, kako je predviđeno Člankom V.11; (d) pobliže odrediti nadležnosti kantonalnih i općinskih sudova; (e) donijeti druge zakone potrebne za provedbu obveza kantona; te (f) odobriti proračun kantona i donijeti zakon o ubiranju poreza, te na drugi način osigurati potrebno financiranje. Članak 7 (1) Svako kantonalno zakonodavno tijelo bira predsjedavajućeg između svojih članova i usvaja svoj poslovnik. (2) Kantonalna zakonodavna tijela raspravljaju javno, osim u izvanrednim slučajevima predviđenim njihovim poslovnikom, a zapise rasprava i odluka objelodanjuju. (3) Zakoni kantonalnih zakonodavnih tijela stupaju na snagu kao što je u njima predviđeno ali ne prije prije no što su objavljeni. (4) Člana kantonalnog zakonodavnog tijela ne može se pozivati na krivičnu ili građansku odgovornost, pritvoriti niti na drugi način kažnjavati za izraženo mišljenje ili glas koji je dao u tom zakonodavnom tijelu. (5) Kantonalna zakonodavna tijela mogu voditi istrage i u tu svrhu mogu primijeniti prisilne mjere u cilju pribavljanja iskaza svjedoka i dokaza u vidu isprava. 3. Izvršna vlast kantona Članak 8 (1) Svaki kanton ima svog predsjednika koji se bira većinom glasova zakonodavnog tijela dotičnog kantona među kandidatima što ih imenuju članovi zakonodavnih tijela. (2) Predsjednik kantona bira se na četiri godine i ne može biti izabran više od dva puta za redom. (3) Dvotrećinskom većinom glasova kantonalno zakonodavno tijelo može smijeniti predsjednika kantona. (4) Ako se mjesto kantonalnog predsjednika isprazni, zakonodavno tijelo kantona bira novog predsjednika u roku od trideset dana. U slučaju da kantonalni predsjednik privremeno nije u stanju obnašati dužnost, umjesto njega obnaša je predsjedavajući zakonodavnog tijela dotičnog kantona. (5) Vladu kantona imenuje predsjednik kantona i odobravaju kantonalna zakonodavna tijela većinom glasova. O organizaciji kantonalne vlade odlučuje se u skladu s kantonalnim ustavom, time da vlada treba odražavati sastav pučanstva kao cjeline, ali u svakom slučaju treba predvidjeti zastupljenost svakog konstitutivnog naroda. Članak 9 Kantonalna Vlada odgovorna je za: (a) provedbu i stavljanje na snagu kantonalne politike i zakona, relevantnih odluka bilo kojeg kantonalnog ili federalnog suda te svih obveza koje dotičnom kantonu dodijeli središnja vlada; (b) pripremu prijedloga proračuna na odobrenje zakonodavnom tijelu kantona; (c) osiguranje suradnje kantonalne vlade s ombudsmanima; (d) nadzor istrage i postupaka u svezi s kršenjem kantonalnog zakona kao i nadzor nad kantonalnom policijom, posebice u smislu udovoljavanja odredbama Članka 10 dolje; i (e) obavljanje drugih dužnosti koje joj dodijeli relevantno zakonodavno tijelo ili kantonalni ustav. Članak 10 Pri obavljanju dužnosti u svezi s kantonalnom policijom kantonalna vlada osigurava da sastav policije odražava sastav pučanstva u tom kantonu, pod uvjetom da sastav policije svake općine odražava sastav pučanstva u njoj. 4. Sudstvo kantona Članak 11 (1) Svaki kanton ima sudove kojih je nadležnost prizivna u odnosu na općinske sudove, a prvostepena u predmetima koji nisu u nadležnosti tih sudova, odnosno kako je predviđeno zakonodavstvom. (2) Kantonalne suce imenuje predsjednik kantona među vrsnim pravnicima, a biraju se većinom glasova članova zakonodavnog tijela, i to na takav način da sastav sudstva u cjelini odražava sastav pučanstva u tom kantonu. (3) Kantonalni suci obnašaju dužnost do sedamdesete godine ukoliko ne podnesu ostavku ili ih se ne smijeni jednoglasnom odlukom sudaca Vrhovnog suda Federacije. Uvjete obnašanja dužnosti određuje kantonalno zakonodavstvo. Tijekom njihova mandata ne može im se smanjiti plaća. (4) Svaki kantonalni sud bira svog predsjednika. VI. Općinska uprava Članak 1 U obnašanju svojih dužnosti svaka općina: (a) poduzima sve potrebite korake u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda navedenih u podpoglavlju VI.A i predviđenih u instrumentima navedenima u Dodatku ovom Ustavu. (b) obnaša svoje dužnosti uz dužno vođenje računa o sastavu svojega pučanstva. Članak 2 (1) Svaka općina ima samoupravu u pitanjima od lokalnog značenja. (2) Svaka općina ima svoj statut usklađen s Ustavom, s ustavom svojega kantona i sa svim relevantnim kantonalnim zakonima. Članak 3 (1) Svaka općina ima Upravno vijeće koje se sastoji od najmanje devet i najviše petnaest članova. (2) Mandat članova općinskog Upravnog vijeća traje dvije godine, time što mandat prvih članova Upravnog vijeća traje godinu dana. (3) Općinske vijećnike na demokratski način biraju punoljetni glasači na izravnim općinskim izborima. Svaki glasač ima pravo na jedan tajni glas za bilo koju registriranu stranku. Svakoj stranci dodijeljuje se broj mandata u razmjeru s postotkom osvojenih glasova od ukupnog broja važećih glasačkih listića. (4) Svaki punopravni glasač mogući je kandidat za obnašanje dužnosti općinskog vijećnika. Članak 4 Općinsko upravno vijeće: (a) izrađuje i dvotrećinskom većinom izglasava Općinski statut; (b) izabire Predsjednika općine; (c) odobrava općinski proračun i donosi propise i uredbe o ubiranju poreza, te općenito osigurava ona potrebita financijska sredstva što ih ne pribavlja kanton ili središnja vlada; i (d) donosi druge propise i uredbe potrebite u izvršavanju obveza općine. Članak 5 (1) Svako Općinsko upravno vijeće organizira izbor Predsjednika općine, te utvrđuje pravilnik podložan saveznim i kantonalnim zakonima. (2) Općinska upravna vijeća vode rasprave pristupne javnosti, osim u izuzetnim okolnostima predviđenima u njihovim pravilnicima, te objavljuju zapisnike o svojim raspravama i odlukama. (3) Općinske uredbe i propisi stupaju na snagu nakon što se definiraju, ali ne prije nego što se s njima upozna javnost. Članak 6 Odgovornosti Predsjednika općine: (a) postavljanje i smjenjivanje dužnosnika; (b) provedba politike i zakona općine kao i obnašanje svih dužnosti što ih na općinu prenese kantonalna i središnja vlada; (c) djelovanje u svojstvu veze s kantonalnim i saveznim vlastima; (d) osiguranje suradnje općinskih dužnosnika s javnim pravobraniteljima; i (e) podnošenje izvješća Upravnom vijeću i javnosti o provedbi općinske politike i djelatnosti. Članak 7 (1) Svaka općina ima svoje sudove, koji se mogu osnovati i u suradnji s drugim općinama, i koji su izvorno nadležni za sve građanske i krivične slučajeve, osim u opsegu u kojem izvorna nadležnost pripada nekom drugom sudu po ovom Ustavu ili po kantonalnom ustavu ili po bilo kojem zakonu Federacije ili kantona. (2) Općinske sudove osniva i financira kantonalna vlada. (3) Suce općinskih sudova imenuje Predsjednik Vrhovnog kantolanog suda nakon konzultacija s Predsjednikom općine. (4) Općinski suci obnašaju svoju dužnost do dobi od 70 godina, ukoliko ne daju ostavku ili budu smijenjeni konsenzusom sudaca Vrhovnog kantonalnog suda. Uvjeti njihove službe utvrđuju se kantonalnim zakonima. Tijekom službe u jednom od općinskih sudova kantona plaća i ostale naknade neće im se smanjivati. (Hina - nastavlja se) pis mć 191331 MET mar 94 191331 MET mar 94