USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (2)

ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - III: PODJELA NADLEŽNOSTI IZMEĐU VLASTI FEDERACIJE I KANTONA Članak l U isključivoj nadležnosti Federacije jesu: (a) Vođenje vanjskih poslova. (b) Organiziranje i vođenje obrane Federacije i zaštita granica, uključujući i osnivanje zajedničkog zapovjedništva svih vojnih snaga u Federaciji, nadzor nad vojnom proizvodnjom i zajedničko dogovaranje o vojnim pitanjima. (c) Državljanstvo. (d) Stvaranje gospodarske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politika korištenja zemlje na federalnoj razini. (e) Donošenje propisa o trgovini, uključujući carinu, o međunarodnoj trgovini i financijama, trgovini unutar Federacije, pravima vezanim uz industrijsko vlasništvo, proizvodnim normama, vrijednosnim papirima te komunikacijama. (f) Donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama, uključujući i uspostavu i nadzor nad valutom Federacije, stvaranje monetarne i fiskalne politike, te osnivanje središnje banke. (g) Suzbijanje međunarodnog i međukantonalnog kriminala, posebice terorizma, trgovine drogom i organiziranog kriminala, te suradnja s Interpolom. (h) Dodjela elektronskih frekvencija za radio, televiziju te u druge svrhe. (i) Stvaranje energetske politike, uključujući pitanja međukantonalne raspodjele, te stvaranje i održavanje s tim vezane infrastrukture. (j) Financiranje djelatnosti središnje vlasti ili djelatnosti pod pokroviteljstvom vlasti Federacije oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima. Članak 2 Kako Federacija tako i kantoni moraju imati odgovornost za slijedeće: (a) Jamčenje i provedba ljudskih prava. (b) Zdravstvo. (c) Ekološka politika. (d) Komunikacijska i prometna infrastruktura. (e) Socijalna politika. (f) Provedba zakona i propisa o državljanstvu. (g) Useljavanje i azil. (h) Turizam. (i) Iskorištavanje prirodnih bogatstava. Članak 3 U skladu s potrebama, nadležnosti iz Članka 2 mogu se ispunjavati zajednički ili zasebno, ili od strane kantona u koordinaciji vlasti Federacije. U skladu s tim, kantoni i vlast Federacije međusobno se kontinuirano dogovaraju glede svojih nadležnosti. U ispunjavanju svojih nadležnosti u skladu s Ustavom i Odlukama zakonodavnog tijela Federacije, Federacija, prilikom donošenja zakona i propisa koji su obvezujući na cijelom području Federacije, djeluje poštujući povlastice kantona, specifičnu situaciju u pojedinim kantonima i potrebu za savitljivošću u provedbi. U skladu s tim, vlast Federacije ima pravo stvarati politiku i donositi zakone glede svake od ovih nadležnosti. U ispunjavanju ovih nadležnosti u skladu s ovim Ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni djeluju poštujući sporazumne prijateljske odnose među kantonima, usklađen pristup međukantonalnim pitanjima i dosljednost u pitanjima koja uključuju interese koji su izvan njihovih granica, te provode, dopunjavaju i u slučaju potrebe razrađuju Odluke zakonodavnog tijela. Kantoni imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim donositi zakone glede svake od ovih nadležnosti. Članak 4 Kantonima pripadaju sve nadležnosti koje nisu izričito dodijeljene vlasti Federacije, posebice slijedeće nadležnosti: (a) Uspostava i nadziranje snaga policije, koje nose uniforme identične uniformama Federacije, s oznakom kantona. (b) Stvaranje obrazovne politike, uključujući odluke vezane uz donošenje propisa o obrazovanju i osnivanje obrazovnih ustanova. (c) Stvaranje i provedba kulturne politike. (d) Stvaranje stambene politike, uključujući odluke vezane uz donošenje propisa o stambenim objektima i njihovu izgradnju. (e) Stvaranje komunalne politike, uključujući odluke vezane uz donošenje propisa o javnim službama i njihovu uspostavu. (f) Donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, također i prostornim planiranjem. (g) Donošenje propisa o lokalnim poslovnim i karitativnim djelatnostima i njihovo unapređivanje. (h) Donošenje propisa o lokalnim energetskim postrojenjima i osiguranje njihove dostupnosti. (i) Stvaranje politike glede radio i TV postaja, uključujući odluke vezane uz donošenje propisa o radio i TV postajama i njihovu gradnju. (j) Provedba socijalne politike i uspostava socijalnih službi. (k) Stvaranje i provedba politike kantonalnog turizma; razvoj turističkih resursa. (l) Financiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili djelatnosti pod pokroviteljstvom kantonalne vlasti oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima. IV. USTROJ SAVEZNE VLASTI A. Savezno zakonodavstvo 1. Zastupnički dom Članak l Postoji Zastupnički dom koji s sastoji od 140 članova. Članak 2 Mandat članova Zastupničkog doma traje četiri godine, osim ako se Dom ne raspusti u skladu s Ustavom. Članak 3 (1) Članove Zastupničkog doma demokratski biraju birači s pravom glasa na izravnim izborima na području cijele Federacije. Svaki glasač ima pravo tajno glasovati jednim glasačkim listićem za bilo koju registriranu stranku. Svaka stranka koja dobije barem pet posto (5%) od ukupnog broja važećih glasova dobiva broj mjesta srazmjerno postotku dobivenih glasova. (2) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka dužna je objaviti popis svojih kandidata. Članovima Zastupničkog doma iz svake stranke postaju osobe koje su na vrhu izborne liste te stranke; zamjene za članove biraju se između onih koji su na vrhu ostatka liste. Članak 4 Svaki glasač s pravom glasa može biti članom Zastupničkog doma. Članak 5 Zastupnički se dom saziva prvi puta najkasnije dvadeset dana nakon objave rezultata izbora. 2. Doma naroda Članak 6 Postoji Dom naroda koji se sastoji od 30 Bošnjaka i 30 Hrvata kao i od izaslanika drugih naroda čiji je broj u istom omjeru prema 60 kao što je broj kantonalnih nebošnjačkih odnosno nehrvatskih članova zakonodavnih tijela u odnosu na broj bošnjačkih odnosno hrvatskih članova zakonodavnih tijela. Članak 7 Mandat izaslanika Doma naroda traje četiri godine, osim ako se Dom naroda ne raspusti u skladu s Ustavom. Članak 8 Broj izaslanika dodijeljen svakom Kantonu razmjeran je pučanstvu Kantona. U okviru tog broja, postotak bošnjačkih, hrvatskih i drugih izaslanika Kantona odgovara što je više moguće postotku bošnjačkih, hrvatskih i drugih članova zakonodavnih tijela u dotičnom Kantonu. Međutim, treba biti barem jedan bošnjački, hrvatski ili izaslanik drugog naroda iz svakog kantona koji ima barem jednog takvog člana u svom zakonodavnom tijelu, a ukupni broj bošnjačkih, hrvatskih i drugih izaslanika treba biti u skladu s Člankom 6. Bošnjačke, hrvatske i druge izaslanike iz svakog Kantona biraju dotični članovi zakonodavnih tijela u zakonodavnom tijelu dotičnog Kantona. Članak 9 Izaslanici se biraju iz redova članova kantonalnih zakonodavnih tijela. Članak 10 Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset dana nakon što su izabrana kantonalna zakonodavna tijela. 3. Opće odredbe Članak ll Oba Doma biraju iz redova svojih članova predsjednika i potpredsjednika, koji nije pripadnik istog konstitutivnog naroda, i prihvaćaju svoj pravilnik kojim se može predvidjeti mogućnost dodatnih dužnosnika. Članak 12 Rad oba Doma je javan, osim u iznimnim slučajevima određenim njihovim pravilnicima, te oni objavljuju zapise o svom radu i odluke. Članak 13 (1) Zastupnici ni jednog ni drugog Doma neće krivično ni građanski biti odgovorni za djela izvršena u okviru svoje nadležnosti. (2) Nijedan zastupnik jednog ili drugog Doma neće biti pritvoren ili uhićen od bilo koje vlasti Federacije bez odobrenja dotičnog Doma. Članak 14 Članovi zakonodavnog tijela primaju naknadu kako je predviđeno zakonom. Naknada se ne povećava niti smanjuje tijekom mandata u zakonodavnom tijelu osim u svrhu prilagodbe troškova života. Članak 15 Predviđa se da svaki Dom odbije ili prihvati potrebne zakone u razumnom roku od njihova prihvaćanja u drugom Domu. Kad predsjednik vlade zaključi da jedan Dom neopravdano odgađa odlučivanje o tom zakonu, može sazvati zajedničku konferenciju, koju sačinjava najviše deset članova iz oba Doma, kako bi se u roku od deset dana razradio stav prihvatljiv za oba Doma. Članak 16 (1) Kad Predsjednik zaključi da zakonodavno tijelo nije u mogućnosti donositi potrebne zakone, može uz suglasnost Potpredsjednika, raspustiti jedan ili oba Doma, pod uvjetom da se Dom ne može raspustiti unutar jedne godine od njegova prvog saziva. (2) Predsjednik raspušta zakonodavno tijelo kad ono ne uspije usvojiti proračun Federacije prije početka proračunskog razdoblja. 4. Odluke Zakonodavnog tijela Članak 17 Ukoliko Ustav ne predviđa drukčije, odluke zakonodavnog tijela zahtijevaju odobrenje oba Doma, osim za pravila koja se odnose samo na jedan Dom i njegove proglase. Članak 18 Odluke koje su od vitalnog interesa za bilo koji od konstitutivnih naroda zahtijevaju, u Domu naroda, pristanak većine izaslanika, uključujući većinu bošnjačkih izaslanika i većinu hrvatskih izaslanika. Na ovu se odredbu može pozvati većinskim glasanjem bošnjačkih i hrvatskih izaslanika. Ako je većina preostalih izaslanika protiv pozivanja na ovu odredbu, osniva se Zajednička komisija bošnjačkih i hrvatskih izaslanika radi rješavanja tog pitanja. Ako ga Komisija ne riješi u roku od tjedan dana od pozivanja na ovu odredbu, pitanje rješava Ustavni sud u hitnom postupku. Članak 19 Druge se odluke donose jednostavnim većinskim glasanjem u svakom od Domova, osim ako je pravilnikom tog Doma ili u Ustavu predviđeno drugačije. 5. Ovlasti Zakonodavnog tijela Članak 20 (1) Uz ostale ovlasti predviđene Ustavom, zakonodavno je tijelo odgovorno za: (a) izbor Predsjednika i Potpredsjednika Federacije, kako je predviđeno Člankom IV.B.2. Ustava; (b) traženje u skladu sa Člankom IV.B.3.(1) Ustava od Ustavnog suda da odluči treba li smijeniti Predsjednika ili Potpredsjednika; (c) prihvaćanje članova Vlade većinskim glasovanjem; (d) donošenje zakona o obnašanju dužnosti Savezne vlade, koji stupaju na snagu kako je u njima predviđeno ali ne prije no što su objavljeni u Službenim novinama; (e) davanje odobrenja za uporabu vojne sile od strane Federacije, što mora biti u skladu s međunarodnim pravom; (f) davanje ovlaštenja kantonima da sklapaju sporazume s državama i međunarodnim organizacijama; (g) davanje uputa Predsjedniku vlade o vođenju vanjske politike; (h) usvajanje međunarodnih ugovora većinskim glasovanjem; (i) financiranje oružanih snaga Federacije i odobravanje imenovanja časnika, kako je predviđeno Člankom IV.B.8. Ustava; (j) usvajanje proračuna Federacije i donošenje zakona kojima se razrezuje porez ili na drugi način osigurava potrebno financiranje; i (k) obnašanje drugih dužnosti koje su mu dodijeljene. Članak 21 Oba Doma mogu provoditi istrage i u tu svrhu primijeniti prisilne mjere radi pribavljanja dokaza i isprava. (Hina - nastavlja se) pis mć 191234 MET mar 94 191234 MET mar 94