SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-PROŠIRENJE

Nadnaslov:Nakon sjevera, Europska unija se širi na istok i jug Naslov: Na redu istok i jug Europe Podnaslov:Nakon postignutih sporazuma o proširenju Europske unije na 15 odnosno 16 članica pristupanjem bogatih nordijskih zemalja i Austrije, daljnje širenje Unije odvijat će se u smjeru istoka i juga Europe. Kako se očekuje, slijedeći su na redu Cipar i Malta, dok će Mađarska, ohrabrena podrškom Njemačke koja najnovije sporazume vidi samo kao jednu etapu na putu, svoju kandidaturu podnijeti u proljeće, a slijedit će je, kako se ocijenjuje, i ostale zemlje istočne Europe. Piše: Herve ROUACH, AFP BRUXELLES - Nakon proširenja na 15 odnosno 16 članova pristupom bogatih nordijskih zemalja i Austrije, Europska unija će morati odgovoriti na zahtjeve zemalja južne Europe, a uskoro i bivših komunističkih zemalja istočne Europe. Sporazumi o pristupu zaključeni ovoga tjedna sa Švedskom, Finskom i Austrijom "pokazuju da je Europska unija otvoreni prostor", izjavio je grčki ministar za europske poslove, Theodore Panagalos, vršitelj dužnosti predsjednika Ministarskog vijeća. Nakon Norveške, koja bi trebala okončati svoje pregovore tijekom slijedećih tjedana, Cipar i Malta trebali bi u načelu biti slijedeći novi članovi Unije. Njemačka, koja proširenje prema sjeveru Europe i Austriji smatra za jednu etapu, već je ohrabrila bivše zemlje središnje i istočne Europe da pokucaju na vrata Unije. Mađarski premijer Peter Boross objavio je tijekom posjeta Bonnu da će se njegova zemlja službeno kandidirati u travnju. "Bila bi inteligentna odluka da se Mađarska kandidira u proljeće", izjavio je nekoliko sati ranije njemački kancelar Helmut Kohl. Poljska i Češka bi tijekom slijedećih mjeseci mogle slijediti taj primjer, ocijenjuje se u krugovima Unije. Pokretačka uloga šefa njemačke diplomacije Klausa Kinkela tijekom pregovora o pristupu Švedske, Finske, Austrije i Norveške, objašnjava se tom perspektivom otvaranja prema istoku, navode diplomati. Međunaslov: Proširenje će ići u valovima Europska unija potpisala je sa šest zemalja Istočne Europe (Poljskom, Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Rumunjskom, Bugarskom) "europske sporazume". Cilj tih sporazuma je priprema pristupanja, čiji datum još nije određen. "Uvijek smo razmišljali da će se proširenje odvijati u valovima. Zemlje istočne Europe bi trebale sačinjavati drugi val", ističe jedan belgijski diplomat. Tijekom slijedećih godina, Europska unija će pokušati naći rješenje s Ciprom i Maltom. Dvije su zemlje postavile svoju kandidituru, no Ministarsko vijeće 'dvanaestorice' odredilo je uvjete za pristup dva mediteranska otoka. Za Cipar glavnu prepreku predstavlja podjela zemlje, čiji su sjeverni dio okupirali Turci 1974. godine. 'Dvanaestorica' priželjkuju da taj problem bude riješen prije ulaska Cipra u Uniju. Oni bi mogli odlučiti, početkom 1995. godine, da započnu pregovore s Nikozijom, ne bude li ciparsko pitanje na putu rješenja. 'Dvanaestorica' u stvari odbijaju kazniti ciparsku vladu za situaciju za koju nije odgovorna. Malta će morati reformirati strukture svoje vrlo protekcionističke ekonomije prije nego uđe u Uniju. 'Dvanaestorica' su izjavila da su spremni pomoći joj u naporima ekonomske prilagodbe. Nasuprot tome, 'dvanaestorica' još nemaju namjeru revidirati stajalište glede Turske, čiju su kandidaturu odbili u veljači 1990. godine. Oni su obrazložili svoju odluku situacijom na Cipru, nepoštivanjem ljudskih prava i nekim ekonomskim pitanjima. Preostaje neriješena i kandidatura Švicarske. Zajedničkim sporazumom s Bernom, Unija je odlučila odgoditi njegovo ispitivanje, nakon što su Švicarci referendumom u prosincu 1992. godine odbili ući u Europski ekonomski prostor (EEA). (Hina) tm br 051156 MET mar 94 05HHMM MET mar 94