SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-ŠIRENJE

Nadnaslov:Europa 1995. - Od Peloponeza do polarnog kruga Naslov: Od Europe 'dvanaestorice' do Europe 'šesnaestorice' Podnaslov:Proširenje s nova četiri člana, koje bi formalno trebalo uslijediti s 1. siječnjem 1995., biti će četvrto po redu koje je od svog nastanka 1957. doživjela Europska zajednica odnosno Unija. Pristupanje u članstvo novih članica izazvat će i neophodne organizacijske promjene, a očekuje se da bi nove buduće članice, većinom bogate zemlje, trebale dati značajan doprinos proračunu Europske unije. BRUXELLES (AFP) - Budući da se nije proširila od Atlantskog oceana do Urala, usprkos padu Berlinskog zida 9. studenog 1989. godne, Europska unija moći će se proširiti 1995. godine od Peloponeza do polarnog kruga. S primanjem Švedske, Finske i Austrije, najavljenim u utorak u Bruxellesu, koje bi trebalo stupiti na snagu 1. siječnja 1995. godine, Europska unija povećat će članstvo s dvanaest na petnaest članica. Norveška nastavlja pregovarati što ostavlja nadu da će se ta brojka povećati na šesnaest istog ovog datuma. Ovo će proširenje biti četvrto koje je doživjela Zajednica, postavši Unijom 1. studenog 1993. godine. Godine 1957. šest zemalja (Njemačka, Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska) osnovalo je Europsku zajednicu. Godine 1973. Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Danska postali su njezine članice. Godine 1981. broj država članica porastao je na deset s primanjem Grčke, a 1986. godine na dvanaest sa Španjolskom i Portugalom. Primanje Švedske, Austrije i Finske povećat će ukupnu populaciju Europske unije s 346 na 368 milijuna stanovnika. S Norveškom ta brojka će se povećati na 372,7 milijuna. Devet službenih jezika Unije (trenutno njemački, engleski, danski, francuski, grčki, talijanski, nizozemski, španjolski, portugalski) prerast će u jedanaest sa švedskim i finskim. Međunaslov: Neophodne promjene u tijelima Unije Pripremnim radovima poduzetim 1993. godine utvrđeni su postupci za prilagođavanje institucija Unije proširenju na četiri zemlje kandidata. Europska komisija koja broji 17 članova povećala bi taj broj na 21. Za glasovanje u vijeću ministara nova podjela ravnoteže glasova još treba biti utvrđena. Sa ili bez Norveške, ona će potaknuti vrlo napetu raspravu između država članica, budući da se one najveće među njima boje da će im se smanjiti značaj dolaskom novih članica s malobrojnim stanovništvom, ali sposobnih da se ujedine protiv velikih. U Europskom parlamentu, naprotiv, prijemni šalteri su širom otvoreni. Parlamentarna skupština koja broji 518 članova povećat će broj svojih mjesta na 567 na izborima u lipnju 1994. godine, uzimajući u obzir povećan broj stanovnika Njemačke nakon ujedinjenja. Prema preporukama samog Parlamenta, Skupština bi trebala okupljati 639 članova parlamenta u slučaju primanja četiri nove članice (Švedska 21, Finska 16, Austrija 20 i Norveška 15). Povećat će se i broj predstavnika u Komitetu za gospodarska i socijalna pitanja, kao i u Komitetu regija, osnovanom Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji. Rotacija predsjedavajućeg Vijeća ministara 'dvanaestorice' i Europskog vijeća (summit šefova država i vlada), kojom se svakih šest mjeseci mijenja država članica koja je na čelu (trenutno ulogu predsjedavajućeg drži Grčka), trebala bi se uskladiti sa širenjem članstva. Do sada korištene sheme, koje su počivale na mogućnosti primanja Norveške, preispitat će se u skladu s rezultatima pregovora koje bi ova zemlja mogla nastaviti s Unijom sljedećih dana. Bogate zemlje, nove članice, osim Finske, trebale bi dati suštinski doprinos proračunu Europske unije koji se financira iz carinskih pristojbi naplaćenih na uvoz iz trećih zemalja, dijela prihoda TVA i kotizacije izračunate u skladu s unutarnjim bruto proizvodom (BIP). Ostat će, na kraju, i da se s novim članicama raspravi o modalitetima njihova sudjelovanja u Gospodarskoj i monetarnoj uniji u kojoj su već Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska rezervirali svoja mjesta. Švedska je jednostrano u svibnju 1991. godine odlučila povezati svoju valutu (krunu) s ECU-om poštivajući uske dopuštene granice fluktuacije europskog monetarnog sustava (SME). No, loše vođene monetarnom špekulacijom, one su u kolovozu 1993. godine proširene na način da taj sustav trenutno predstavlja tek praznu ljusku. (Hina) bnš br 041034 MET mar 94 04HHMM MET mar 94