SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROUNIJA-PROŠIRENJE

Nadnaslov: Proširenje Europske unije - lijek za europesimizam Naslov: Europa - novi gospodarski div Podnaslov: Gledano brojkama, nova Europska unija koja bi trebala brojati 16 članova pojavit će se kao novi gospodarski div na svjetskoj sceni, usporediv s područjem obuhvaćenim NAFTA-om, no te trijumfalne brojke zamagljuju socijalnu i gospodarsku stvarnost što je snažno načela ugled Unije. Vlade četiriju zemalja kandidata za ulazak u EU morat će iskoristiti druge prednosti pripadnosti Uniji. Piše: Charles SCHIFFMANN, AFP BRUXELLES (EU) - Recesija i nezaposlenost koji iznutra potkopavaju vjerodostojnost Europske unije, nisu ugrozile povjerenje Austrije, Finske, Švedske i Norveške u Europsku uniju: one će l995. godine postati članicama te velike ekonomske sile koja je u potrazi za političkim identitetom i koja bi, ulaskom nordijskih zemalja, dobila zajedničku granicu s Rusijom. Švedska, Finska i Austrija postigle su u utorak sporazum s Dvanaestoricom u Bruxellesu glede uvjeta njihova pridruživanja. Norveška je produžila pregovore, ali to odgađanje moglo bi biti i taktika njezinih čelnika da bi izbjegli da, kao l972. godine, sporazum bude odbijen na referendumu. Gledano brojkama, nova Europska unija od šesnaest članica postat će tako novi ekonomski div, usporediv sa zajednicom koju su SAD uspostavile s Kanadom i Meksikom. Proširena Europska unija, s 372,7 milijuna stanovnika, imat će bruto nacionalni proizvod od 6.752 milijardi dolara. Zona stvorena Sporazumom o slobodnoj sjeverno-američkoj trgovinskoj razmjeni (NAFTA), kojeg su potpisale Meksiko, Kanada i SAD broji 366 milijuna stanovnika i ima bruto nacionalni proizvod od 6.5O7 milijuna dolara. Međutim, ove trijumfalne brojke zamagljuju na unutarnjem planu socijalnu i gospodarsku stvarnost što je snažno načela ugled Europske unije, koja je stupila na snagu l.studenog primjenom Sporazuma iz Maastrichta. Prema službenim predviđanjima, Europska unija brojat će krajem l994. godine l8 milijuna nezaposlenih, što je populacija koja po veličini odgovara ukupnom broju stanovnika Belgije, Danske i Irske, odnosno predstavlja ll% aktivnog stanovništva EU-e. Međutim, konjunkturna recesija ne objašnjava sve. Europski čelnici priznali su da je od svojeg postanka Europska zajednica povećala produktivnost poljoprivrede, industrije i svojih službi, ne otvarajući nova radna mjesta, osim možda u europskim javnim službama. Međunaslov: Granice zajedničke politike Pred tim pesimističkim rezultatima, vlade četiriju zemalja kandidata za ulazak u Europsku uniju, trebat će iskoristiti druge prednosti pripadnosti Europskoj uniji. Finska i Norveška koje imaju zajedničku granicu s Rusijom, Austrija koja se pojavljuje iz dosadašnje neutralnosti nametnute ravnotežom hladnog rata, potvrdile su svoj interes za vanjsku politiku i i zajedničku politiku sigurnosti ustanovljene Sporazumom iz Maastrichta. Međutim, ta zajednička politika od samog začetka pokazala je svoje granice, kada se mišljenje Dvanaestorice (čak i njihovo javno mnijenje) podijelilo oko rata u Zaljevu i oko pitanja republika bivše Jugoslavije. Grčka koja predsijeda Vijećem dvanaestorice, vodi još i danas usamljenu borbu protiv Makedonije. Komplicirana procedura koju sporazum o Europskoj uniji predviđa za razradu zajedničke vanjske politike, uzima u obzir različitost zemalja članica. Potpisivanjem Sporazuma iz Maastrichta pokazali su se i drugi čimbenici unutrašnjih podjela unutar onog što je još bilo Zajednicom: Britanci su ostali izvan socijalne politike, odobrene su im neke olakšice i ukinuća, kao i Dancima, za zajednički valutu koju bi trebalo stvoriti do kraja stoljeća. Tako je po prvi put u jednom sporazumu ratificirana koncepcija Europe "a la carte" čijim proširenjem se riskira davanje novih primjera, smatraju europski federalisti. Pitanje primanja novih članova u prostor jedinstvene valute treba još riješiti, kao i pitanje prilagodbe određenih institucija jedne zajednice zamišljene još l956. godine. Tijekom pregovora s nordijskim zemljama i Austrijom, Njemačka, oduševljena ponovnom ravnotežom prema Sjeveru, ohrabrila je svoje istočne susjede, prije svega Mađarsku, za kandidaturu. Opasnost tog postupnog proširenja je slabljenje samog sadržaja Europske unije. (Hina) mat br 031315 MET mar 94 031315 MET mar 94