HRVATSKA VLADA: UREDBA O SOLIDARNOJ ŠTEDNJI (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici donijela Uredbu o solidarnoj štednji za financiranje obnove i obrane i korištenju te štednje za kupnju dionica. Uredbom se utvrđuje da se 30 posto iznosa netto plaća iznad 2.500 kuna isplaćuje u dionicama Hrvatskog fonda za privatizaciju, a preostali iznos u gotovini. Na današnjoj je sjednici Vlada nakon šire rasprave utvrdila Prijedlog zakona o sanaciji određenih poduzeća te prihvatila Izviješće o stanju poslovnog bankarstva u RH s prijedlogom mjera za sanaciju. Uredbom o solidarnoj štednji, po riječima premijera Nikice Valentića, ne uvodi se porez. No, glavni razlog za donošenje te Uredbe jest fiskalnog karaktera, jer je nakon izvršenog rebalansa utvrđeno da financijske potrebe obrane i obnove u ovoj godini premašuju za više od 351 milijun kuna raspoložive izvore proračunskih sredstava. Upravo će se tijekom šest mjeseci primjene ove Uredbe namaći taj nedostatak u proračun. Valentić je kazao da se vodilo računa o socijalnoj ravnoteži, jer se, po njegovim riječima, Uredba ne odnosi na oko 85 posto hrvatskih građana koji imaju primanja niža od 2.500 kuna, a taj je iznos 40 posto viši od prosječne plaće. Uredba se ne odnosi na mirovine, invalidnine, te naknadu plaće za vrijeme bolovanja, na zaposlenike strance, invalide domovinskog rata, samohrane roditelje te zaposlenike s četvero i više uzdržavane djece ili drugih članova obitelji koji se smatraju uzdržavanim. Premijer Valentić je kazao da će zaposleni moći birati dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Iznoseći primjer provedbe Uredbe potpredsjednik Vlade Borislav Škegro naveo je da će zaposleni čija je netto plaća npr. 3.500 kuna, dobiti prilikom isplate 3.200 kuna u gotovini, a 450 kuna u dionicama. Naime, prilikom solidarne štednje država će imovinom kompenzirati gotovinsko smanjenje dohodaka na način da će 1,5 kuna imovine kompenzirati 1 kunu gotovine. Sredstva solidarne štednje mogu se koristiti i za otplatu ranije upisanih dionica. Pravo na stjecanje dionica ili otplatu ranije upisanih ostvarit će se od 1. ožujka iduće godine. Uredba je stupila danas na snagu, a primjenjuje se na isplatu plaća za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca ove godine, a na isplate drugih primanja građana za razdoblje od danas do konca godine. Premijer Valentić je kazao kako će Vlada pripremiti i prijedlog zakona koji će sadržavati tekst ove Uredbe i uputiti ga hrvatskom Saboru na kojemu je, kako je kazao, da ga prihvati ili odbije. Ukoliko Sabor ne prihvati predložena rješenja, potrebna sredstva morat će se namaknuti iz drugih izvora, istaknuo je Valentić. Pri tom je kazao da su, uz inače veliki udio plaća u proračunu, sve plaće i korisnika državnog proračuna i ostalih previsoke u odnosu na realnu razinu proizvodnje. Zaključio je da bi se u proračunu, da su te plaće npr. samo za deset posto niže, ubrzo namakla i sredstva za poticaj proizvodnje. Naime, dodao je, da je i u privatnom sektoru slično stanje s plaćama, jer poslodavci nisu htjeli ulaziti u bitku sa sindikatima pa su nuđenjem viših plaća dobili mir. "Nema iluzija da se plaće mogu povećavati. Naprotiv, mogu se samo smanjivati i to ili politikom Vlade ili spontano", upozorio je premijer. Ključni problemi hrvatskog gospodarstva su sanacija banaka i restrukturiranje poduzeća gubitaša, a ti procesi, po premijerovim riječima moraju se odvijati istodobno, jer bez sanacije banaka nema restrukturiranja poduzeća. Problem restrukturiranja velikih poduzeća središnje je pitanje i uvjet provedbe druge faze stabilizacijskog programa. Radi se o dugoročnom procesu tijekom kojega treba napraviti radikalne zahvate u financijskom, vlasničkom, proizvodnom i organizacijskom aspektu ogromnog djela gospodarstva. Bitan preduvjet uspješnog restrukturiranja je njihova financijska konsolidacija budući da je stupanj njihove zaduženosti takav da ga nije moguće pokriti prihodima iz tekućeg poslovanja, istaknuo je ministar gospodarstva Nadan Vidošević dodavši da je taj proces neodvojiv od procesa sanacija banaka, jer su banke najveći vjerovnici poduzeća velikih dužnika. Stoga je Vlada Saboru uputila Prijedlog zakona o sanaciji određenih poduzeća kojim se predlaže način sanacije strateški i gospodarski značajnih poduzeća u vlasništvu države i trgovačkih društava čije dionice, odnosno udjele pretežno drže u vlasništvu država, HFP ili mirovinski fondovi. Ministar financija Božo Prka kazao je kako se analizom stanja poslovnog bankarstva utvrdilo da je najkritičnije stanje u 27 banaka iz bivšeg sustava s nagomilanim i nasljeđenim problemima. Njihov je najveći problem nastao kada je stara devizna štednja pretvorena u javni dug, a s druge strane je hrvatsko pučanstvo iscrpilo svoju štednu moć. Banke su stoga suočene sa niskom likvidnošću, jer je uglavnom 60 posto njihove imovine imobilizirano, kazao je Prka. To ne znači, pojasnio je, da banke nisu doživjele i stanovit progres, a i sama je država dva puta intervenirala na njihovoj sanaciji. Prka je istaknuo da se u suradnji s tri svjetske revizorske kuće snimaju stanja u hrvatskim bankama, a vrlo skoro Agencija za sanaciju banaka pregovarat će i sa Svjetskom bankom za povlačenje 150 milijuna američkih dolara kredita za sanaciju banaka. Taj bi se kredit vraćao, uz povoljnu kamatu, kroz 17 godina. (Hina) msj/sšh ds 141716 MET jul 95