HRVATSKA VLADA PRIHVATILA PRIJEDLOG REBALANSA DRŽAVNOG PRORAČUNA (ŠIRA VERZIJA)

(ŠIRA VERZIJA) ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici jedinstveno prihvatila prijedlog rebalansa državnog proračuna za 1995. godinu. Njime se predlaže povećanje proračuna za 2 milijarde 464 milijuna kuna, pa bi s tim povećanjem proračun za ovu godinu ukupno iznosio 31 milijardu i 95 milijuna kuna. Prijedlog rebalansa proračuna, kao i zakona o njegovom izvršenju upućeni su u saborsku proceduru, a kako se očekuje Sabor će o toj problematici raspravljati na izvanrednoj sjednici ovog mjeseca. Obrazlažući povećanje prihodovne strane proračuna premijer Valentić je naglasio kako do toga nije došlo povećanjem poreza, već naprotiv smanjivanjem poreske evazije, strogom kontrolom naplate i realnim rastom industrijske proizvodnje. Istodobno je upozorio da je rashodovna strana proračuna puno ozbiljnija, jer troškovi bilježe rast viši od planiranog. Istaknuo je pri tom da je javna potrošnja prešla 50 posto bruto nacionalnog proizvoda. Uz opravdani postoji i neopravdan rast troškova, upozorio je premijer dodajući da je obveza svih još jednom razmotriti sve i smanjiti nepotrebne troškove. Obrana, sigurnost zemlje i obnova hrvatski prioritet, kazao je premijer navodeći da se iz proračuna za obranu i sigurnost zemlje izdvaja 18 posto. Pri tom je istaknuo da je riječ o mirnodopskom proračunu, koji će bude li ratnih pogoršanja, pretrpjeti veće izmjene. Iako je u rebalansu stavka obrane i sigurnosti zemlje najviša premijer je naglasio da ta sredstva možda i nisu dostatna. Uspoređujući Hrvatsku s europskim zemljama naglasio je da one za obranu izdvajaju jedan do tri posto bruto nacionalnog proizvoda, no da je 18 posto hrvatska realnost. Premijer je kazao da su mnoga ministarstva isticala principijelne zamjerke na prijedlog rebalansa državnog proračuna, no nakon rasprava pokazalo se da se ne može udovoljiti svim zahtjevima. Govoreći o tim zahtjevima, Valentić je kazao da je nekima udovoljeno, jer su, uz obranu, prioritetni i obnova, određena prava po osnovi materinstva i porodiljskog dopusta te niz određenih transfera, od onih mirovinskom fondu za isplatu mirovinskog dodatka do kamata za staru deviznu štednju. Premijer Valentić je kazao da neka zakonom predviđena prava nemaju realnog pokrića ni kroz rebalans, da s tom činjenicom treba upoznati i hrvatsku javnost i hrvatski Sabor, te da će resorni ministri predložiti izmjene zakona koji propisuju ta prava. "Vlada je jedinstveno prihvatila prijedlog rebalansa s nekoliko disonantnih tonova i obvezala sve članove da brane predloženi rebalans", zaključio je premijer Valentić izrazivši nadu da će rebalans uz poštivanje svih kriterija biti i prihvaćen i u parlamentu. Na današnjoj sjednici Vlada je povećala za 50 posto invalidnine vojnim i civilnim invalidima rata od 1. siječnja 1995. godine. Sredstva za to povećanje u visini 400 milijuna kuna osiguralo je Ministarstvo obrane, a 165 milijuna kuna Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Naknada za dodatni porodiljski dopust od šest do dvanaest mjeseci istom je odlukom utvrđena u iznosu od 1540, a naknada za opremu novorođenčeta u iznosu 1360 kuna. Vlada je u redovitu saborsku proceduru uputila i Prijedlog zakona o zateznim kamatama. Njime se predlaže jedinstvena godišnja zatezna kamata od 22 posto, a dosada je zatezna kamata na nepravodobno plaćene javne prihode iznosila 24 posto, na neplaćenu carinu i druge uvozne pristojbe 30 posto godišnje. Na više plaćene iznose javnih prihoda po predloženom zakonu kamate bi se obračunavale po godišnjoj stopi od 11 posto, umjesto dosadašnjih 15 posto. Uz te prijedloge Vlada je prihvatila i prijedlog ministra financija Bože Prke, da se u taj prijedlog zakona za saborsku proceduru ugradi i odredba da dok se ne stabilizira potražnja za novcem Vlada uredbom utvrđuje visinu zatezne kamate. Na današnjoj sjednici Vlada je prihvatila i prijedlog za sklapanje ugovora sa Vladom Ruske Federacije o uzajamnom osnivanju trgovinskih predstavništava. Naime, kako je obrazloženo, taj je ugovor pripremljen još 1992., no u njemu su bile dvije sporne točke koje su sada usklađene. Jedna od njih bila je i ta što su predstavnici Ruske Federacije tražili da svi zaposleni u trgovinskim predstavništvima imaju diplomatski status, što Hrvatska nije prihvatila. (Hina) msj/sšh ds 131629 MET jul 95