SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTEUROPA-TURIZAM

Nadnaslov:Istočna Europa vidi velike šanse u razvoju turizma Naslov: Turizam - novi prioritet istočne Europe Podnaslov:Uz suvremeniju opremu, sektor koji je dobrim dijelom privatiziran i veću političku stabilnost, Češka, Poljska i Mađarska zabilježile su povećanje prihoda od turizma za 20 do 30 % u 1994., čulo se na upravo završenom Međunarodnom sajmu turizma. Za razliku od njih, zemlje bivšeg SSSR-a na samom su početku, a ta je očigledna razlika posebno zaprepašćujuća za Rusiju. Piše: Valerie LEROUX, AFP BERLIN - Pet godina nakon pada komunizma, istočna Europa različito se snalazi u razvoju turizma, koji je postao osnovni izvor prihoda za jedne (Česi, Poljaci, Mađari), dok su republike proizašle iz bivšeg SSSR-a još na početku. Uz suvremeniju opremu, sektor koji je dobrim dijelom privatiziran i veću političku stabilnost, Češka, Poljska i Mađarska doživjele su povećanje prihoda za 20 do 30% u 1994. godini, obznanile su one na Međunarodnom salonu turizma (ITB) koji se održavao u Berlinu od 4. do 8. ožujka. Mađarska je bila najposjećenija zemlja s 21 milijunom turista, ispred Poljske (18,5 milijuna) i Češke (17 milijuna), s Nijemcima kao daleko najbrojnijim turistima, ispred Nizozemaca, Austrijanaca i Talijana. Poljska sa prostranim izlazom na Baltičko more uživa uz ostalo u značajnom gospodarskom turizmu, s poljskim tržnicama na granicama. Jednodnevni shopping privukao je više od 55 milijuna osoba 1994. godine. Upravo Poljska ima najveće devizne prihode od turizma, s oko 6 milijardi dolara u 1994. godini. Za Mađarsku kao i za Češku turizam predstavlja 10% deviznih prihoda s 1,4 i 2 milijarde dolara 1994. Sve tri zemlje, uz podršku stranih grupacija, puno su uložile u razvoj svojeg hotelskog parka. Do Budimpešte se sad može stići autoputom od Beča. Česi pripremaju povezivanje svoje mreže autoputeva s onom u Njemačkoj. Svi još nude vrlo razumne cijene za kupovnu moć Zapada. Međunaslov: Nestabilnost i kriminal nasuprot potencijalima U usporedbi s njima, zemlje bivšeg SSSR-a i dalje su vrlo loše organizirane. Kontrast je samo na ITB salonu već zaprepašćujući. Rusija nema nikakav tiskani materijal i vadi, sramežljivo, jedini primjerak teško čitljive tabele kad novinari žele saznati neke podatke. "Stanje nije baš bilo dobro prošle godine", priznaje Natela Shengelia, šefica uprave pri ruskom ministarstvu za turizam i sport. Broj stranih turista pao je za 33% na 920.000 osoba 1994. godine, slabo zadovoljavajuću brojku uzevši u obzir ruske potencijale. Politička situacija je previše nestabilna, kriminal zastrašujući, ocjenjuje Shengelijeva. U Rusiji nedostaje i hotela srednje kategorije, što ograničava turizam u vlastitom aranžmanu ili jeftini turizam. Ipak turističkim profesionalcima ne nedostaje dobre volje. Shengelia puno očekuje od sportskog i avanturističkog turizma. Na štandovima, brojni prospekti predlažu lovni turizam ili skijaške izlete na ruski krajnji istok, uz prijevoz helikopterom. Druge republike kreću u temeljito turističko otvaranje, nakon što su godinama bile zabranjena područja. Kirgizistan, novi član ITB-a, na svom štandu ima tek dva ili tri prospekta, uz portret svog predsjednika. No, nedavno su zaposlili njemačkog savjetnika u brizi za razvoj svog turizma. Zemlja visokih planina, Kirgizistan može u svojoj promociji računati na prekrasne pejsaže, poput slanog jezera Issyk-Kul' na 1.000 m visine, okruženog snježnim vrhovima. Na Balkanu, Albanija, odsječena od svijeta pola stoljeća, također je krenula u otvaranje. "Mi smo nepoznata zemlja, nepogođena zagađivanjem", otkriva Ferdinand Xhakolli, direktor pri albanskom ministarstvu turizma. Zemlja je ugostila 300.000 turista 1994. godine, što je još uvijek skroman rezultat. "Albanija je odredila strategiju razvoja turizma do 2.010. godine", dodaje Xhakolli, saževši težnje čitave istočne Europe po tom pitanju. (Hina) tm bnš br 081222 MET mar 95