DR. PRANJKOVIĆ O JEZICIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Na pitanje kojim se jezicima danas govori u BiH treba različito odgovoriti za sva tri tamošnja konstitutivna entiteta, kazao je večeras na tribini Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske "Preporod" u Zagrebu redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Ivo Pranjković u povodu izlaska "Pravopisa bosanskog jezika", dr. Senahida Halilovića. Dajući kratku povijest jezičnih standardizacija na području BiH, dr. Pranjković je naglasio da je jezik koji je prethodno bio u službenoj upotrabi u BiH promišljeno približavan srpskom jezičnom standardu, te su prevladale tvorbene i leksičke pojave srpskog jezika, dok su hrvatski oblici postali rijetkost, nerijetko s prokazujućim obilježjima. Istraživanje jezika muslimanskih pisaca, koje je napravio Alija Isaković, sasvim suprotno, pokazuje da su hrvatski oblici prednjačili i po dva, pa čak i tri stoljeća pred srpskim oblicima. Sva tri bosansko-hercegovačka konstitutivna entiteta imaju posve jednaka prava u standardizaciji svojoj jezičnih idioma ili imaju pravo preuzeti nečiji drugi jezik, kao Hrvati standardni hrvatski jezik, a Srbi spski standardni jezik. No, kako je standardizacija jezika uvijek imanentno politička stvar, dužnost je jezikoslovaca da je ne provode nasilno nego uvažavajući proceduru standardizacije, kazao je dr. Pranjković. Srbi su odabrali čisti srpski jezik, ostaje još samo pitanje hoće li prihvatiti i definitivnu ekavizaciju. Hrvati u BiH najrjeđe su se izjašanjavali o pitanjima jezične politike, ali ono što se čulo, pretežno iz područja Herceg-Bosne, proizlazi da je njihova politika potpuno istovjetna jezičnoj politici u Hrvatskoj. Međutim, kazao je on, hrvatska jezična politika ne ide na ruku ni Hrvatima ni Bošnjacima u BiH, između ostalog i zbog činjenice da se u općem leksiku javljaju brojni neologizmi koji su neobični. U medijima Herceg-Bosne česte su nakaradnosti s obilježjima puritanizma, a posve izostaje jezično educiranje ljudi, te oni i dalje govore istim jezikom, kazao je dr. Pranjković. Jezična politika u Hrvatskoj nije korektna prema Hrvatima u BiH, jer stvara ozračje u kojem im se oduzima i jezična kompetencija, jezik im se izvrće ruglu, oduzima im se posebnost jezika kakvu ima svaka regija nastanjena Hrvatima, čak što više, neke se ne samo toleriraju, nego i posebno preferiraju (dubrovačka, istarska, itd.). Orijentalna komponentna hrvatskog jezika nije nimalo lošija od bilo koje druge sastavnice hrvatskog jezika koji baštini mnoge utjecaje, rekao je on. Hrvati u BiH prema bosanskom jeziku odnose s negativno, ali ne nude prijedloge koji bi bili prihvatljivi i za Bošnjake, pa s obziom na izrečeno, ne može se govoriti o standardizacijama idioma u BiH koje bi težile sličnostima jezika. U standardizaciji bosaskog jezičnog idioma (Bošnjaci su time zatečeni kao i u koječemu drugom), još nije jasno dokle će se ići u uposebljavanju, kazao je dr. Pranjković i dodao da su jedni za neki vid zajedništva, drugi za radikalizaciju koja se temelji na muslimanskoj posebnosti pojačanoj umjetnim intevrencijama. U standardizaciji bošnjačkog jezika prihvaćaju se neke osobitosti koje su bliže hrvatskom, neke koje su bliže sprskom standardu, ali su naglašena muslimanska obilježja, koja se ogledaju u većem broju i frekvenciji orjentalizama, većoj zastupljenosti fonema "h" (kahva, mahrama, čak i hudovica), udvajanja suglasnika, refleksu "jata" itd. Kakvo će biti rješenje vidjet ćemo, za sada nema nikakve sumnje da će veliku ulogu odigrati "Pravopis bosanskog jezika", dr. Senahida Halilovića koji je vrlo ozbiljna i temeljita knjiga, proizvod dugog rada i razmišljanja, kazao je dr. Pranjković iznijevši zamjerke na sedam-osam praktičnih rješenja tog pravopisa. (Hina) li mc 292225 MET nov 96