ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Antologija "Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas" autora akademika Veselka Koromana predstavljena je danas u Zagrebu. Zbirka, koje je to drugo i prošireno izdanje (prvo je
objavljeno kao dio književnoga časopisa "Forum" 1990.), obuhvaća izbor iz radova 73 pjesnika Hrvata koji su rođeni ili dio svojega života djelovali u Bosni i Hercegovini te 321 bibliografsku natuknicu o uvrštenim i neuvrštenim hrvatskim pjesnicima s područja BiH.
ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Antologija "Hrvatsko pjesništvo Bosne i
Hercegovine od Lovre Sitovića do danas" autora akademika Veselka
Koromana predstavljena je danas u Zagrebu. Zbirka, koje je to drugo i
prošireno izdanje (prvo je objavljeno kao dio književnoga časopisa
"Forum" 1990.), obuhvaća izbor iz radova 73 pjesnika Hrvata koji su
rođeni ili dio svojega života djelovali u Bosni i Hercegovini te 321
bibliografsku natuknicu o uvrštenim i neuvrštenim hrvatskim pjesnicima
s područja BiH. #L#
O temeljnim odrednicama te knjige triju nakladnika (Ministarstvo
prosvjete, kulture, znanosti i športa Herceg-Bosne iz Mostara, IP
"Obzor" iz Međugorja i HKD "Napredak" iz Splita) na današnjoj tribini
Društva hrvatskih književnika nije rečeno mnogo (a novinari je nisu
dobili na uvid) jer je rasprava skrenuta na kritiku Koromanova izbora
glede nacionalne pripadnosti pjesnika s područja BiH.
"Koroman, najbolji poznavatelj hrvatske književnosti u BiH, napravio
je posao vrijedan divljenja, ali moram izraziti svoje metodološko
razmimoilaženje s njegovim pristupom. Po meni, sve počinje od teksta,
znanost je iznad pučke predaje i politike", kazao je dr. Ante Stamać,
upozorivši da su iz antologije izostali hrvatski pjesnici islamske
vjere.
I Božidar Petrač je naglasio ne male Koromanove zasluge u izdanju
antologije, ali je ocijenio da su Bašagić, Čatić, Dizdar i drugi
stvarali na hrvatskom jeziku, prinosili toj kulturi i odabrali
hrvatski jezik.
Koroman je kazao da ga je na sastavljanje antologije natjeralo slabo
poznavanje i vrjednovanje inače bogate tradicije hrvatske književnosti
u BiH, te da je to počeo raditi još 1964. Od tada je razgovarao s
mnogim piscima žele li biti uvršteni u hrvatsku antologiju, što su
mnogi odbili. "Istina, ti pisci po svojem izričaju spadaju u hrvatsku
književnost, ali ne i po svojemm duhu", kazao je Koroman. "Jezik jest
najbitnija stvar u stvaralaštvu, ali ne treba ga hipostazirati, jer
što ćemo onda s hrvatskim latinistima, gdje ćemo s njima?", odgovorio
je Koroman.
Pet mjeseci prije predaje teksta u tisak Koroman je u popisu, kaže,
imao i spomenute pjesnike. Na njegov konačan izbor presudno je
utjecalo konstituiranje zasebne muslimanske književnosti. Nakon toga,
osobito u takvim okolnostima, uvršatavnje tih pisaca bilo bi
kontraproduktivno za hrvatsku književnost iz praktičnih i političkih
razloga, kazao je on.
"Spočitavaju mi što se osvrćem na političke razloge. Danas je u Bosni
i disanje politika, jer oduzimate zrak onima pored sebe. Jesam za to
da spomenute pisce uvrstimo u hrvatsko pjesništvo, ali za to treba
pričekati mirnija vremena. Međutim, mi danas govorimo o nebitnim
stvarima", završio je svoju "obranu" autor antologije "Hrvatsko
pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas" akademik
Veselko Koroman.
(Hina) li dd
061747 MET nov 96