ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Daytonski mirovni sporazum nije komad papira, već je kristalizacija interesnih procesa na ovim područjima", izjavio je prvi pomoćnik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović na današnjem znanstvenom
skupu "Hrvatska i Bosna i Hercegovina poslije Pariza i Daytona" u Preporodnoj dvorani Narodnoga doma u Zagrebu. Skup je priredio Znanstveni savjet za mir i prava čovjeka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Daytonski mirovni sporazum nije komad
papira, već je kristalizacija interesnih procesa na ovim područjima",
izjavio je prvi pomoćnik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović
na današnjem znanstvenom skupu "Hrvatska i Bosna i Hercegovina poslije
Pariza i Daytona" u Preporodnoj dvorani Narodnoga doma u Zagrebu. Skup
je priredio Znanstveni savjet za mir i prava čovjeka Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). #L#
Govoreći o interesnom okviru daytonskoga mirovnog sporazuma, dr.
Šimonović je, kao jedini sudionik znanstvenoga skupa koji je bio
nazočan pregovorima u Daytonu, istaknuo da se ti interesni procesi
mogu promatrati na nekoliko razina. Objasnio je da se to odnosi na
razinu interesa triju etničkih skupina, interesa pojedinih entiteta,
interesa regionalnih država te na razinu interesa onih zemalja koje su
bile djelatno uključene u pregovore kao posrednici. Pri tomu, drži dr.
Šimonović, u ocjeni daytonskoga sporazuma treba uzeti u obzir i druge
tada potpisane dokumente, kao Sporazum o osnivanju Zajedničkoga vijeća
za suradnju Republike Hrvatske i Federacije BiH te Sporazum o jačanju
Federacije BiH. Po Šimonoviću, glavno pitanje u "poslijedaytonskom
razdoblju" je uređenje odnosa između Hrvata i Srba, tako da ključno
načelo bude nepovredivost i nepromjenjivost državnih granica.
Predsjednik Savjeta za mir i prava čovjeka HAZU dr. Zvonimir
Šeparović pročitao je poruku skupu dr. Ive Komšića, člana
Predsjedništva BiH. Ocijenivši da je daytonski sporazum povijesni
događaj na kojemu su se susrele sve povijesne silnice, u poruci dr.
Komšić ističe da je "daytonski sporazum, barem na neko vrijeme,
isključio one procese kojima se hrvatsko-srpsko pitanje pokušalo
riješiti bez BiH i u kojima su bili zanemareni interesi Hrvata u BiH".
Otvarajući skup, predsjednik HAZU akademik Ivan Supek istaknuo je da
je očuvanje cjelovite BiH bitno za opću sigurnost Republike Hrvatske
te sigurnost Hrvata u BiH. Pri tomu se, drži Supek, BiH ne može
održati kao unitarna država, već jedino kao federacija, koju bi,
istaknuo je, trebalo proširiti i na Srbe, jer se "velik broj Srba u
BiH anagažirao na strani Federacije".
Uz stajalište da daytonski sporazum nije ni konačan ni pravedan, dr.
Zvonimir Šeparović ocijenio je da je "hrvatska diplomacija potpuno
zatajila u Daytonu", jer su, kazao je, "Srbiji i Crnoj Gori ukinute
sankcije, a mi još nismo u Vukovaru".
(Hina) ip vkn
121945 MET jan 96