ZASTUPNIČKI DOM SABORA: USVOJENE PROMJENE USTAVA RH

ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Sa 86 glasova Zastupnički dom Sabora donio je danas poslijepodne Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske te odluku o njegovu proglašenju. Donošenje izmjena Ustava zastupnici su popratili pjevanjem hrvatske himne "Lijepa naša domovino". #L# Za promjene Ustava glasovalo je 86 zastupnika, 24 su bila protiv, osam suzdržanih, a u Sabornici nije bilo devet zastupnika. Za izmjene Ustava glasovali su svi zastupnici HDZ-a, neki nezavisni zastupnici (Alojz Brkić i neki zastupnici manjina - Šandor Jakab, Miroslav Kiš), tri zastupnika HSP-a, zastupnik HČSP-a Ivan Gabelica, potom Milorad Pupovac (ASH), Ivica Ropuš (HSLS), Marko Veselica (HKDU) i Slavko Vukšić (SBHS). Suzdržani su bili zastupnici HSS-a, te Njegovan Starek i Furio Radin (zastupnici manjina), a protiv su glasovali zastupnici SDP-a, IDS-a, HNS-a, većina zastupnika HSLS-a, te Milan Đukić (SNS) i Veselin Pejnović (NZ). Prema donijetom Ustavnom zakonu u Izvorišnim se osnovama "Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina i drugih koji su njeni državljani". Taj je amandman, kojim u Ustavu ostaje poimenično nabrajanje naziva autohtonih nacionalnih manjina, predložio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je i predlagatelj Prijedloga ustavnog zakona, a inicirali su ga zastupnici nacionalnih manjina Furio Radin, Njegovan Starek i Šandor Jakab. Predlagač je prihvatio i amandman Kluba zastupnika HDZ-a, pa je dopunjen i stavak 2. Izvorišnih osnova, a ta dopuna glasi: "Novim Ustavom Republike Hrvatske 1990. i pobjedom u Domovinskom ratu (1991-1995.), hrvatski je narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države". Prihvaćenim izmjenama i dopunama Ustava naziv Sabor Republike Hrvatske izmjenjen je i glasi - Hrvatski državni Sabor. Nakon kraćih obrazloženja, zastupnici su glasovanjem odbili tri amandmana kojima se tražilo da se zadrži dosadadašnji naziv "Sabor RH" (Klub IDS-a, potom Srećko Bijelić (HNS) i Radimir Čačić (HNS), te Milan Đukić (SNS), kao i amandman SDP-a koji je, kako je objasnio Ivica Račan, u želji da se na tim pitanjima postigne poželjni konsenzus predložio da naziv bude "Hrvatski Sabor". Jedna od najvažnijih promjena Ustava odnosi se na dopunu članka 135. kojom se zabranjuje pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. Izmjene Ustava sadrže i nekoliko jezičnih izmjena, uz ostalo i promjenu naziva Narodna banka Hrvatske u Hrvatska narodna banka. U nekim je člancima riječ "Republika" zamjenjena riječju "država", a u nekima se uz "Republika" dodaje i riječ "Hrvatska". U člancima 14. i 35. koji utvrđuju da su u hrvatskom Ustavu sva prava i slobode zajamčene neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri i slično, dosadašnji izraz "građanin" mijenja se izrazom "svaki čovjek i građanin". Prihvaćenim Ustavnim zakonom, iz Ustava je u potpunosti brisana dosadašnja Glava IX. - Prijelazne i završne odredbe, odnosno brišu se odredbe koje su bile ili morale biti donesene, jer je prigodom donošenja Ustava 1990. godine Republika Hrvatska formalnopravno još bila u sastavu bivše SFRJ. Donošenjem ustavne Odluke o suverenosti i samostalnosti (25. lipnja 1991.), te potom Odluke o raskidu svih državnopravnih sveza s dotadašnjom SFRJ (8. listopada 1991.) te su odredbe potpuno konzumirane i prestale su važiti. Proceduru promjena Ustava pokrenuo je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman koji je 28. listopada Domu uputio Prijedlog promjena Ustava RH s prijedlogom nacrta Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RH. (Hina) sšh/bm/bn ds 121744 MET dec 97