ZASTUPNIČKI DOM: ODBORI I KLUBOVI O IZMJENAMA USTAVA

ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske s Prijedlogom nacrta ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RH, što ih je predložio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, potaknuo je vrlo opširnu i na trenutke vrlo polemičnu raspravu na današnjoj sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Saborska su radna tijela predložila da Dom donese odluku o pristupanju promjeni Ustava prema prijedlogu Predsjednika Republike. Punu je potporu predloženim izmjenama dao Klub HDZ-a, dok su predstavnici kluba HSP-a i kluba nezavisnih manjina iznijeli nekoliko primjedbi na predložene promjene, ponajprije u Izvorišnim osnovama, a predstavnici ostalih oporbenih klubova u većini obrazlagali da bi promjene morale biti potpunije i sveobuhvatnije. #L# Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, te Odbor za zakonodavstvo predložili su da se Odbor za Ustav zaduži da razmotri i podnese Zastupničkom domu prijedlog za utvrđivanje nacrta ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava. Odbor za Ustav, izvijestio je Vladimir Šeks, u raspravi je utvrdio da su u proteklih sedam godina u praksi potvrđena sva ustavna načela, te je podržao stajalište da ne treba mijenjati ni jedno ustavno načelo niti temeljni ustavni institut. Odbor je, naglasio je Šeks, posebno svrhovitim ocijenio dopunu članka 135., kojim se zabranjuje pokretanja postupka udruživanja RH u saveze s drugim državama koji bi mogli dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. SDP cijeni da je, ako se već treba odlučivati o promjenama Ustava, trebalo otvoriti i druga pitanja, primjerice jačanje parlamentarne demokracije, kazao je Mato Arlović (Klub SDP-a). Promjenama je trebalo obuhvatiti i odredbe koje se odnose na jačanje lokalne uprave i samouprave u odnosu na centralnu vlast, na veći prostor za jačanje slobode medija itd, rekao je Arlović. Osvrćući se na dopunu članka 135. Arlović je ustvrdio da nije uobičajeno da se upotrebaljavaju negativne definicije. IDS će biti rezerviran prema predloženim promjenama, kazao je Damir Kajin (Klub IDS-a), ističući da su potrebne preopoznatljive i suštinske, a ne promjene kozmetičke prirode. Kajin je bio vrlo kritičan prema prijedlogu da se Sabor preimenuje u Hrvatski državni Sabor. "Opasno je, ako je točno da se taj naziv rabio u doba NDH, onda je to voluntaristička provokacija", ocijenio je. Zapitao je i čemu tolika odioznost prema pojmu republika, koji se predlaže zamijeniti pojmom država, te čemu pojam građanin zamjenjivati pojmom svaki čovjek. Klub zastupnika nacionalnih manjina, izvijestio je Njegovan Starek, smatra da iz Izvorišnih osnova Ustava ne treba brisati nabrajanje nacionalnih manjina. Nasuprot tomu, Boris Kandare je u ime Kluba HSP-a predložio da se u Izvorišnim osnovama zadrži samo sintagma Hrvatske kao nacionalne države hrvatskog naroda, a izbriše određenje i kao države nacionalnih manjina. "To što Ustav i politička realnost poznaju nacionalne manjine ne znači da je ovo njihova država", kazao je Kandare, dodajući da takvo rješenje imaju mnoge zemlje, kao Francuska, Njemačka, i druge. Predložene su promjene ili nepotpune ili nekonzistentne, ocijenio je u ime Kluba HSS-a Luka Trconić. Dopuna članka 135. politički je neupitna, ali ne postoje ustavnopravni razlozi za nju, kazao je ističući da je i sadašnja ustavna procedura mogućnosti udruživanja s drugim državama toliko rigorozna da svatko tko bi na to i pomislio ne bi imao nikakve šanse. "Republika Hrvatska treba ostati nacionalna država, ali kao parlamentarna republika i u tom pravcu trebaju ići promjene", zaključio je Trconić. "Duh ustavnih promjena je konzervativan i svoje izvore i razloge nalazi u prošlosti", kazao je Vlado Gotovac (Klub HSLS-a), obrazlažući time i protivljenje promjenom naziva Sabora u Hrvatski državni sabor. Ustavnu zabranu udruživanja iz članka 135. Gotovac smatra nepotrebnom, a ne vidi razloga da se pojam republika zamijeni pojmom država, kao ni građanin pojmom čovjek. Upravo njegovo objašnjenje da je čovjek biloška kategorija, a građanin civilizacijsko postignuće izazvalo je niz reakcija zastupnika HDZ- a, koji su isticali da je pojam čovjek u uporabi u ustavima niza zemalja, te da ono znači temeljno načelo nediskriminacije, a ne antropološko određenje. Promjena pojma "građanin" u "svaki čovjek" odnosi se na zabranu diskriminacije prema rasi, spolu, vjeri, i odnosi se na sve ljude koji pribivaju u državi, a ne samo na državljane, kazao je u ime Kluba HDZ-a Smiljko Sokol. Promjenu u Izvorišnim osnovama i zadržavanje pojma nacionalnih manjina, Sokol ocijenjuje korakom učvršćenja jamstva ravnopravnosti svih nacionalnih manjina. To ni u kojem pogledu ne mijenja dosadašnji položaj i prava nacionalnih manjina, istaknuo je. Sokol je u ime Kluba HDZ-a pružio punu potporu predloženim rješenjima. (Hina) bm/bn ds 201334 MET nov 97