23. XI. ABC, RAMIRO VILLAPADIERNA O IZBORIMA U RS

Ž4=ŠPANJOLSKA Ž1=ABC Ž2A=23. XI. 1997. Ž3=Nakon sukoba između Karadžića i Plavšićeve, bosanski Srbi danas biraju svoj parlament "Međunarodna zajednica se upustila u održavanje prijevremenih izbora na području pod nadzorom bosanskih Srba u nadi da će tako ukloniti jastrebove koji samim svojim postojanjem sprječavanju primjenu mirovnog sporazuma, ali bi put traženja kompromisnih rješenja i borbe protiv korupcije, koji su zacrtali u Banjoj Luci, mogao naići na nerazumijevanje razočaranog stanovništva i doživjeti neuspjeh u suočavanju s mašinerijom s Pala i stvaranjem alternative onome što nudi predsjednica Biljana Plavšić. Ovoga vikenda na izborima u republici srpskoj u Bosni glasovat će se za 49 stranaka. To bi moglo stvoriti dojam postojanja različitih struja, ali one zapravo i ne postoje u tom entitetu čije su granice zacrtala ratna osvajanja i Daytonski sporazum. Za Zapad, važno je jedino oslabiti SDS uz pomoć pragmatičnije alternative, predsjednice Biljane Plavšić, bivše članice klana s Pala koja se zalaže za poštovanje Daytonskog sporazuma. Najmanje 20 stranaka, prema riječima analitičara Miladina Kostovića, dijele istu ideologiju, istu politiku, organizaciju i metode. Mnoge od njih izravno su povezane s SDS-om koji je i pokrenuo rat u Bosni, osam stranaka zagovara politiku Radikalne stranke, sve su te stranke zapravo ogranci tih dviju stranaka, na čijem se čelu nalaze bivši ministri i bivši vođe SDS-a, a sve su one kćeri istog oca: Radovana Karadžića i njegovih nalogodavaca iz Beograda. Među njima, najvažnija stranka, na čijem se čelu nalazi i predsjednica republike srpske Biljana Plavšić, jest Srpska narodna stranka (SNS), a u njezinu se vodstvu nalaze imena poput Ostoje Kneževića, Svetozara Mihajlovića, Đurđa Banjca, Ostoje Kremenovića i Novaka Kondića. Svi su oni do prije nekoliko mjeseci bili u vodstvu SDS-a, a njima su se priključili i brojni gradonačelnici i članovi općinskih vijeća sa sjevera te regije, kao i direktori tvrtki i parlamentarni zastupnici koji su prije bili članovi SDS-a. Kad je riječ o strankama čije je sjedište u Banjoj Luci, uz posvemašnju šutnju o odgovornosti za pokretanje rata, jedina tema predizborne kampanje, koju je razočarano i siromašno stanovništvo slabo pratilo budući da razmišlja o nadolazećoj zimi, bilo je gospodarstvo, podjela vlasti, zloraba ovlasti u policiji, krađa javnog novca i sveopća korupcija. Tako je jedna od posebnih tema bila i nedavna borba između predsjednice Biljane Plavšić i njezine nove stranke SNS-a protiv svoje nekadašnje stranke SDS-a s Pala. A pristaše Pala govorili su o izdaji najviših dužnosnika, prijevarama i prisvajanju ovlasti Biljane Plavšić, uz pozive na zbijanje redova kako bi se očuvali položaji dostignuti tijekom rata, ali i demokratska dostignuća ostvarena pod vodstvom Radovana Karadžića, osumnjičenog za počinjene ratne zločine. Njegovo je izručivanje već dva puta zatražio međunarodni sud za ratne zločine iz Haaga, a on je sam prije rata u Sarajevu bio poznat kao pripadnik UDBA-e unutar udruženja književnika, bio je zatvaran zbog veza s mafijom kao i sadašnji vođa s Pala i srpski član zajedničkog bosanskog predsjedništva Momčilo Krajišnik. Neki promatrači drže da su upravo te stare veze s mafijom ono što i dalje održava na životu Pale, a otud i njihova nepopustljivost. Od svih stranaka bosanskih Srba, za barem njih pet vrlo je diskutabilno sudjelovanje na ovim izborima zato što su registrirane u Jugoslaviji. Riječ je o Srpskom pokretu obnove, stranci Srpsko-pravoslavne harmonije (??) Radivoja Glavaševića, stranci Nacionalni demokratski savez iz Banje Luke, Jugoslavenskoj demokratskoj stranci Jovana Šprema i Komunističkoj partiji - pokretu za Jugoslaviju koji dijeli članove s JUL-om. Osim narcisoidnosti,i to zbog minimalnih razlika, ne može se primijetiti nekakva raznolikost stavova kad je riječ o korištenju srpskog naroda pri uništavanju Muslimana i prisvajanju njihova teritorija, osim skromnih iznimaka poput umjerenog liberala Miodraga Živanovića i ponekog socijalista. Stoga taj veliki spektar stranaka, uz biračko tijelo koje čini samo 1.100 000 glasača, neće odgovoriti na želju za demokratizacijom, drže promatrači, nego će biti obična utrka za prisvajanje položaja, tvornica i plaća nad kojima će se na taj način steći nadzor. Tako je lako objasniti i teškoće pri uspostavi novih općinskih vijeća u republici srpskoj. Na ovim se izborima pojavljuju i bošnjačke stranke i stranke bosanskih Hrvata, među kojima se prvi put pojavljuje i svemoćni HDZ, koji tako naglašava promjenu stava Franje Tuđmana glede povlačenja katolika iz središnje Bosne prema strateškim važnim teritorijima na zapadu. Unatoč tome, zbog slabe informiranosti izbjeglica iz bošnjačko-hrvatske federacije i njihove nezainteresiranosti za ono što doživljavaju kao obiteljske svađe između Srba, predviđa se njihov slab odaziv na izborima. Stoga i izjava posebnog OESS-ov izaslanika Roberta Frowicka, koju je dao jučer u Banjoj Luci, 'da je zadovoljan zbog toga što se problemi rješavaju održavanjem izbora', može izgledati kao da nema veze s realnošću, čak i pomalo smiješnom," piše Angel Santa Cruz. 240205 MET nov 97