NJEMAČKA/SZ - 22. XI. IZBORI U RS

Ž4=NJEMAČKA Ž1=SUEDDEUTSCHE ZEITUNG Ž2=22. XI. 1997. Ž3=Prijevremeni izbori trebali bi pomoći Biljani Plavšić "Novi izbori u cijeloj Bosni trebali su biti održani tek u jesen sljedeće godine. Usprkos tome, krajem ovog tjedna na polovini bosanskohercegovačkog teritorija - naime, u republici bosanskih Srba - bit će održani skupštinski izbori. 'Međunarodna zajednica' - riječ je o aktualnom nazivu za aktiviranu američku politiku prema Bosni - želi iznuditi rezultat koji smatra povoljnijim za daytonski mir od rezultata zabilježenih 1996. g. Amerikanci su pripremili teren uz pomoć NATO-ve postrojbe SFOR, pružajući potporu predsjednici Biljani Plavšić sa sjedištem u Banja Luci i povremeno oružano intervenirajući u njezin sukob s paljanskim vodstvom RS. Rezultat takve politike jest podjela ne samo u vladajućoj SDS koju vodi optuženi ratni zločinac Radovan Karadžić već i u policiji, vojsci i u suženom dijelu RS oko brčanskog koridora. Danas Banja Luka može oblikovati dio programa službene televizije smije koji je dosada kreiralo SDS-ovo vodstvo na Palama. SFOR-ovi vojnici zaposjeli su televizijske odašiljače. Po zamisli međunarodnih zaštitnika mira novi izbori trebali bi konsolidirati odnos snaga koji se promijenio na štetu Pšala. Prijevremeni izbori došli su na dnevni red kada je Plavšićka u srpnju ove godine raspustila skupštinu. Apsolutna SDS-ova većina nije prihvatila njezin zahtjev za smjenom neposlušnog ministra unutrašnjih poslova Dragana Kijca. Vodstvo okupljeno oko predstavnika RS u tročlanom bosanskom predsjedništvu optužilo je predsednicu za izdaju, uskrativši joj vrhovno zapovjedništvo nad vojskom. Nakon što su zbivanja krenula u smjeru građanskog rata, Pale su uz posredovanje jugoslavesnkog predsjednika Slobodana Miloševića pristale na nove izbore. Plavšićka je prvi put nastupila s vlastitom strankom, SNS, koju je osnovala od otpadnika iz redova SDS-a. Za vrijeme rata Plavšićka je kao 'kraljica Biljana' poticala srpske postrojbe na protjerivanje Muslimana i Hrvata, uskrativši potporu Miloševiću prilikom njegova prihvaćanja bosanskog kompromisa. Kada je Karadžić 1995. g. morao dati ostavku na sve dužnosti zbog haaške optužnice, Plavšićka je postala aktualnom predsjednicom. No, nakon izbora, 1996. g., premjestila je svoju rezidenciju u Banja Luku, jedini veći grad u republici bosanskih Srba. Kada su je paljanske vođe pokušale marginalizirati, 67-godišnja političarka uzvratila je otkrićima o monopoliziranom krijumčarenju gorivom, cigaretama, alkoholnim pićima i građevinskim materijalima. Plavšićka je ustvrdila da Karadžić i Krajišnik krijumčarskim poslovima namiču sredstva za plaćanje tjelohranitelja i za zbrinjavanje vlastite budućnosti. Lokalni sukobi suparničkih policijskih snaga bili su primjereni instrument u prvom redu za uspostavu čvršćeg nadzora nad posebnim postrojbama i tjelesnim stražama. Osim toga, Pale više ne mogu posredstvom televizije žigosati SFOR kao okupatora ni proglašavati američke intervencije protektoratom oji prekoračuje Daytonski sporazum. Već na nedavnim općinskim izborima SDS je pretrpio ozbiljan poraz ali su njezivi gubici dijelom nadoknađeni dobicima bosanske stranačke filijale Šešeljevih beogradskih radikala. U međuvremenu je Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), organizator i kontrolor izbora, izbrisala s izbornog popisa tri kandidata SDS-a zato što SDS nastoji pridobiti biračku naklonost pozivanjem na Radovana Karadžića. Po beogradskom sporazumu Plavšićke i Krajišnika na izbore su trebali izići i srpski predstavnik u bosanskom predsjedništvu i predsjednica RS. No, čini se da inozemni zaštitnici nisu bili sigurni u Plavšićkin reizbor - naime, međunarodni Visoki predstavnik u Sarajevu Carlos Westendorp ocijenio je da bi te izbore valjalo odgoditi za završetak zime", dodaje Bernhard Kueppers na kraju članka. 240204 MET nov 97