SARAJEVO, 20. studenoga (Hina - Ranko Mavrak) - Predstojeći parlamentarni izbori u srpskom enititetu u Bosni i Hercegovini osim po živopisnoj predizbornoj kampanji vjerojatno će ostati upamćeni i po tome što nitko ne zna koliko je
zapravo glasača steklo pravo pojaviti se na biračkim mjestima. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja organizira i provodi ove kao i sve druge izbore u BiH otkako je potpisan daytonski sporazum, naprosto ne raspolaže informacijama koliko birača ima pravo glasovati predstojećeg vikenda - 22. i 23. studenoga.
SARAJEVO, 20. studenoga (Hina - Ranko Mavrak) - Predstojeći
parlamentarni izbori u srpskom enititetu u Bosni i Hercegovini osim
po živopisnoj predizbornoj kampanji vjerojatno će ostati upamćeni
i po tome što nitko ne zna koliko je zapravo glasača steklo pravo
pojaviti se na biračkim mjestima. Organizacija za europsku
sigurnost i suradnju (OESS), koja organizira i provodi ove kao i sve
druge izbore u BiH otkako je potpisan daytonski sporazum, naprosto
ne raspolaže informacijama koliko birača ima pravo glasovati
predstojećeg vikenda - 22. i 23. studenoga. #L#
OESS posjeduje popis od oko 2,5 milijuna birača registriranih uoči
općinskih izbora, no, nejasno je koliko njih ima pravo biranja
isključivo u Republici Srpskoj. Pretpostavlja se kako je riječ o
milijun do milijun i 200 tisuća ljudi. Koliko god ih bilo, oni će 22.
i 23. studenoga imati priliku glasovati za jednu od 30 različitih
stranaka, jednu stranačku udrugu (predvođenu Strankom demokratske
akcije) te čak 18 neovisnih kandidata.
Na glasačkom listiću birači će imati priliku dati svoj glas i
političkim organizacijama poput Penzionerske ili Izbjegličke
stranke Republike Srpske. Na istom listiću stajat će imena Istočno-
bosanske muslimanske stranke ili Bosanske demokratske unije.
Sve analize predizbornog raspoloženja govore međutim kako će se
najogorčenija borba voditi između Srpske demokratske stranke
(SDS), ili bolje reći onoga što je od nje ostalo, i novoutemeljnog
Srpskog narodnog saveza (SNS), stranke što ju je osnovala Biljana
Plavšić. Ispitivanja javnog mišljenja govore kako se obje ove
političke grupacije što ih čine nekadašnji istomišljenici a danas
ljuti protivnici, mogu nadati potpori po dvadesetak postotaka
biračkog tijela.
Po desetak posto ukupnog broja glasova mogle bi osvojiti
Socijalistička partija RS predvođena Živkom Radišićem i Radikalna
stranka koju formalno vodi Nikola Poplašen. Obje ove stranke mogu
se opisati kao ispostave istoimenih političkih organizacija iz
Srbije, predvođenih Slobodanom Miloševićem odnosno Vojislavom
Šešeljem. Iz dosadašnjih stajališta predstavnika ovih stranaka,
razvidno je kako će se njihovi zastupnici u slučaju Socijalistčke
partije prikloniti Biljani Plavšić, a u slučaju radikala
paljanskoj političkoj vrhuški.
Velika je vjerojatnoća kako će ove četiri stranke odlučujuće
utjecati na odluke koje ubuduće budu donošene u Narodnoj skupštini
Republike Srpske dok se ostali sudionici u sadašnjoj predizbornoj
utrci ne mogu nadati velikom uspjehu. Njihovi javni istupi za sada
se međutim temelje na optimističkim očekivanjima.
Nositelj liste Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH,
predvođene SDA-om, Safet Bićo izjavio je kako će ta udruga dobiti
barem 18 od 83 zastupnička mjesta u novom parlamentu srpskog
entiteta.
Hrvatska seljačka stranka BiH, sudeći prema izjavama njena
predsjednika Stanka Sliškovića, bila bi zadovoljna i s dva
zastupnika.
HDZ BiH prvi put sudjeluje na izborima za tijela vlasti u srpskom
entitetu i ne krije da računa na najveći broj glasova malobrojnih
Hrvata koji tamo još žive, ali i na brojnu izbjegličku populaciju
koja nije odustala od povratka svojim domovima.
Izbori sazvani kako bi se riješilo nešto što predstavnici
međunarodne zajednice nazivaju ustavnom krizom u Republici
Srpskoj, iako je zapravo riječ o sukobu dva pristupa realiziranju
jednog te istog nacionalističkog koncepta čiji je krajnji cilj
cijepanje Bosne i Hercegovine, sadržinom predizborne kampanje
pretvorili su se u javni obračun dojučerašnjih bliskih suradnika i
izvršitelja političke volje najtraženijeg ratnog zločinca -
Radovana Karadžića.
Politički vrh s Pala formalno predvođen Momčilom Krajišnikom
tijekom cijele predizborne kampanje nastojao je Biljanu Plavšić i
njene suradnike prikazati izdajicama i prodanim dušama. Iz Banja
Luke su istodobno stizale optužbe na račun Pala o posvemašnjem
lopovluku, prijevarama i ratnom profiterstvu te guranju bosanskih
Srba u trajnu izolaciju. Na strani Biljane Plavšić u ovom je
političkom obračunu cjelokupna međunarodna zajednica. Vojnici
NATO-a zauzimanjem radio i televizijskih predajnika omogućili su
da poruke iz Banja Luke stignu u sve dijelove srpskog entiteta.
Biljana Plavšić s pravom računa na moćni utjecaj medija kao i na
potporu najvećeg broja Srba koji žive u bosanskoj Krajini. Taj
nekada bogati dio BiH sada živi u totalnoj bijedi i siromaštvu, bez
nade u skori gospodarski oporavak. Karadžić i Krajišnik računaju
pak na potporu krajnje konzervativnog dijela biračkog tijela iz
Podrinja te istočne Hercegovine. Taj dio bosanskih Srba do sada
nije dao naslutiti kako je zabrinut činjenicom da se plaće gotovo
uopće ne isplaćuju, a da prosječna mirovina ni dvije godine nakon
rata nije porasla iznad 50 njemačkih maraka.
Kako sada stvari stoje, izlazak birača na oko 1.100 glasačkih
mjesta na kojima će se se za regularnost glasovanja brinuti čak
1.434 supervizora, neće značajnije promijeniti stanje u srpskom
entitetu. Dvovlašće bi se lako moglo nastaviti sve do novih izbora u
rujnu 1998. godine kada će svoje mandate morati staviti na provjeru
ne samo Biljana Plavšić nego i Krajišnik. Međunarodna zajednica te
izbore sigurno neće čekati skrštenih ruku, posebice ukoliko ovi ne
donesu željeni preokret.
(Hina) rm mi
201012 MET nov 97