V0A - 19. STUDENOGA, JEZICI I DRŽAVE BIVŠE JUGOSLAVIJE

Ž1=GLAS AMERIKE - VOA Ž2=19. XI. 1997. Rat je na prostoru bivše Jugoslavije dovršen. Sada se liječe rane ili grade nacije. Jedno od temeljnih pitanja toga procesa je odabir i njega jezika koji će se govoriti u pojedinoj zemlji. Hoće li jezik zemalja novonastalih na području bivše Jugoslavije poslužiti kao sredstvo produbljivanja etničke diobe? O toj temi na sveučilištu Georgetown govorio je poznati slavist dr. Robert Greenberg. Na predavanju je bila i Mirjana Dadajić. "Hrvatski ima dobre izglede za preživljavanje. Srpski ima problema u republici srpskoj, gdje se radio i tv-novinari slabo snalaze s ekavštinom. Za bosanski još nije odlučeno ni kako mu je točno ime, ni hoće li se učiti u zajedničkim ili odvojenim školama. A crnogorski ima izgleda preživjeti jedino kao sredstvo identiteta stanovnika Crne Gore. Tako bi se mogla sažeti ocjena koju je o sadašnjem trenutku novih jezika na području nekadašnje Jugoslavije izrekao Robert Greenberg, profesor slavenskih jezika i lingvistike na sveučilištu Sjeverne Karoline. = Jezik i politika su vrlo blisko povezani unutar tog konteksta. Sve od utemeljenja ovog književnog jezika sredinom 19. stoljeća pa kroz sve rasprave o književnom jeziku koje su uslijedile, svakvom je potezu bilo priključeno izuzetno političko značenje. Srpsko-hrvatski jezik je dobio novi oblik nakon donošenja jugoslavenskog ustava 1974. prema kojemu je svaka republika dobila pravo na vlastiti, standardni jezični idiom. Danas se ti idiomi nastoje definirati kao samostalni jezici, kaže profesor Greenberg. Prvo su se iz zajedničkog jezika tzv. srpsko-hrvatskog ili hrvatsko-srpskog izdvojili hrvatski i srpski, sada se etabliraju i novi republički jezici, bošnjački i crnogorski. = Bosanski ima dvostruku ulogu jer se mora odvojiti i od hrvatskog i od srpskog ako želi opstati. Stoga se na već prije postojećem idiomu koji se govorio u Bosni i Hercegovini dodaju nove riječi kako bi se jeziku dala posebna boja. Osim toga, sada se javlja još jedan jezik. To je crnogorski. Ako Crna Gora iz bilo kojeg razloga odluči da ne želi više slijediti put Slobodana Miloševića, što bi se moglo dogoditi, onda bismo uskoro mogli vidjeti još jedno odvajanje od Jugoslavije. Nedavni izbor predsjednika Đukanovića koji se protivi Miloševiću, govori u prilog tome da postoji izgledi da 600 tisuća Crnogoraca osnuje vlastitu državu, a mi smo vidjeli da je svako odvajanje na tom području bilo započeto jezičnim odvajanjem. Mnoga pitanja još nisu riješena, upozorava Robert Greenberg. Povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku stvorit će novo jezično pitanje jer će srpski biti manjinski jezik. Srbija, s druge strane, još uvijek tvrdi da su Hrvati ukrali jezik od Srba, o čemu je i nedavno pisano u vrlo ozbiljnom znanstvenom djelu što ga je objavila Matica srpska, kaže profesor Greenberg. Rješenja ovih pitanja znatno će ovisiti o tome kako će se i kada normalizirati odnosi, prvenstveno između Hrvatske i Srbije. A u Bosni i Hercegovini stvar je daleko najsloženija, smatra Robert Greenberg. U srpskom se entitetu inzistira na srpskome kakav se govori u Srbiji, premda su upravo beogradski lingvisti najžučnije protiv toga. Međutim, radi se o isključivo političkom pitanju. U ime velike Srbije mora se preuzeti prvo jezik te buduće zemlje, objašnjava profesor Greenberg. Osim toga, njihov svakodnevni jezik je previše sličan jeziku koji se govori u bošnjačko-hrvatskoj federaciji. Premda je nedavno veleposlanik Galbraith rekao da je međunarodna zajednica u potpunosti protiv razdvajanja škola za muslimansku i hrvatsku djecu u bošnjačko-hrvatskoj federaciji, očito je da je to jedno od pitanja o kojemu se raspravlja, kaže Robert Greenberg. Dakle, jezik nije samo pitanje identiteta ljudi koji njime govore već je i pitanje političke budućnosti zemlje. = Daytonski sporazum će doista biti uspješan tek kad se postigne izvjesno rješenje jezičnog pitanja. U ovom trenutku ono još nije na pomolu, a bojim se da na rješenju ne radi mnogo ljudi. Na području bivše Jugoslavije još se uvijek liječe ratne rane, ali se jezik ne koristi u tu svrhu. Premda je rat dovršen, još se nije pristupilo jednom od najznačajnijih pitanja u izgradnji države, a to je koji će jezik biti standardni idiom te zemlje i kako će se on zvati, zaključio je Robert Greenberg, profesor slavistike i autor knjige o jezicima na prostoru bivše Jugoslavije nakon završetka rata." Ž5=(VOA) 200146 MET nov 97