ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Hrvatski Sabor danas je svečanom sjednicom obilježio 150. obljetnica proglašenja hrvatskog jezika službenim jezikom u hrvatskom Saboru. U spomen na taj veliki datum hrvatske povijesti, predstavljena je i
knjiga "Izabrana djela" Ivana Kukuljevića Sakcinskog, a znameniti je Kukuljevićev saborski govor izrekao glumac Ante Rumora.
ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Hrvatski Sabor danas je svečanom
sjednicom obilježio 150. obljetnica proglašenja hrvatskog jezika
službenim jezikom u hrvatskom Saboru. U spomen na taj veliki datum
hrvatske povijesti, predstavljena je i knjiga "Izabrana djela"
Ivana Kukuljevića Sakcinskog, a znameniti je Kukuljevićev saborski
govor izrekao glumac Ante Rumora. #L#
Govoreći o etapama ulaska hrvatskog jezika u hrvatski državni
Sabor, predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić naglasio je da u
povijest, kao nezaobilazan ulazi datum 2. svibnja 1843. kada je
Ivan Kukuljević Sakcinski održao govor na hrvatskom u obranu i
pohvalu toga jezika. "Kukuljević je bio odlučan, hrabar i
beskompromisan, upitavši tko može Hrvatima zabraniti da svoj jezik
uzdignu na razinu diplomatičkoga i da se na tome jeziku obrazuju, da
hrvatski i nikako drugačije govore u svim službenim zgodama kao i u
raspravama u Saboru", kazao je akademik Pavletić.
Naglašavajući kako je Kukuljevićev istup bio presudan za daljnje
odvijanje događaja, akademik Pavletić, podsjetio je da je 18.
listopada bio podnesen prijedlog da se hrvatski jezik proglasi
službenim, a već je 23. listopada (1847.) taj prijedlog izglasovan
u Saboru i unesen u zapisnik kao zaključak, da bi konačno Sabor
Kraljevine Dalmatinske, Hrvatske i Slavonije potvrdio povijesni
zaključak o hrvatskom jeziku na zasjedanju u lipnju i srpnju 1848.,
prigodom ustoličenja na mjesto bana Josipa Jelačića.
"Poštujući povijesnu istinu, mi možemo odabrati datum koji se u
tome slijedu nameće kao najvažniji, a to je datum kada je u Saboru
izglasovan prijedlog o uzdizanju hrvatskog jezika na najviši rang,
što je ujedno značilo i kraj uporabi latinskog jezika koji se, kao
jezik saborski i diplomatički, u hrvatskoj sredini i praksi održao
dulje nego bilo gdje u svijetu", kazao je, uz ostalo akademik
Pavletić.
O značaju obljetnice govorio je i akademik Milan Moguš,
naglašavajući da se Kukuljevićev govor može smatrati povijesnim za
oživljavanje hrvatskog jezika. Njegov je govor, kazao je, izazvao
različite reakcije - s odušljevljenjem ga je prihvatilo niže
plemstvo, dok su ban i više plemstvo bili rezervirani prema tim
"novotarijama". Kukuljevićev je govor, dometnuo je Moguš, bio i
potvrda preporodnih gibanja.
O knjizi "Izabrana djela Ivana Kukuljevića", koju je izdala Matica
hrvatska, govorili su akademici Josip Vončina, Dubravko Jelčić i
Nikola Batušić. Knjigom se, istaknuo je Jelčić, željelo odati
priznanje Kukuljeviću za njegovo ogromno i nezaobilazno djelo, za
njegov rad kao preporoditelja, književnika, utemeljitelja moderne
hrvatske znanosti. Knjiga je, rekao je Jeličić, prijelomnica u
poznavanju i ocijenjivanju povijesne, kulturne i književne uloge
Ivana Kukuljevića u hrvatskoj povijesti. Akademik Jelčić podsjetio
je i da je Kukuljević bio predsjednik Matice ilirske, koja je na
njegovu inicijativu promjenila ime u Maticu hrvatsku, a bio je i
pokretač izgradnje Matičine zgrade.
Priređivač knjige akademik Nikola Batušić istaknuo je kako je riječ
o prvoj knjizi koja sažima Kukuljevićev književni rad, dok bi za
predstavljenje njegova cjelokupnog djela trebalo desetak svezaka.
Batušić je podsjetio da je Kukuljević bio vrstan povijesničar,
biograf, povjesničar umjetnosti, utemeljitelj moderne hrvatske
historiografije, ali i strastveni bibliofil s privatnom knjižnicom
s više od 12 tisuća svezaka.
Svečanosti u hrvatskom Saboru bili su nazočni saborski zastupnici,
uglednici političkog i javnog života, te građani.
(Hina) bm bn
231454 MET oct 97