NJEMAČKA - FAZ - EUROPA - 11. XI.

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=11. XI. 1997. Ž3=Što zapravo podrazumijevamo pod 'Europom'? "Pojam 'Europa' već se oduvijek različito tumači. Često se izjednačava s prostorno ograničenom 'Europskom unijom'. U javnosti se razumijevanje i osjećaj za dimenzije svijeta u kojem živimo razvijaju mukotrpno. Utoliko će se više izoštriti pogled mnogih srednjih i zapadnih Europljana za razmjere promatranog projekta i za stupanj njegovih poteškoća i 'razornosti' ako proširenje na Istok - koje se očekuje 2002./2003. - EU približi neke srednje i istočne zemlje Europe. Razlog nesporazuma i preduvjerenja leži u nerazlikovanju vizije koje narode i zemlje treba pribrojiti našem 'starom' kontinentu koje raznolikostima svojih jezika i kultura, vjera i mentaliteta daju draž našem dijelu svijeta i stvarno postojećoj organizaciji 'Europskoj uniji'. Pri definiciji cjelokupnog kontinenta u dijelovima publicistike nailazimo na tezu da postoji 'crta razdvajanja' među sferama rimo-katoličkog i pravoslavnog kršćanstva. Time se u zapadnoj i srednjoj Europi - uključujući pojas država od Baltika preko Poljske, Češke, Slovačke, Madžarske do Slovenije i Hrvatske - tijekom stoljeća stvorio latinsko-europski identitet od kojeg se razlikuju istočni i jugoistočni europski narodi s pravoslavno određenim kulturama. Takva su razmišljanja glede budućih izazova i s obzirom na sredstva komunikacija koja prelaze granice, malo konstruktivna. U te predodžbe spadaju i nedavno ponovno oživljene teze o suprotnosti 'europskih vrijednosti' s jedne strane i 'ruske kulture' s druge strane koje se ne obaziru na to koliko je od Petra Velikog nastalo veza i povezanosti između istočne i zapadne Europe. Nitko neće poreći da postoje polja napetosti koja proizlaze iz različitih shvaćanja politike i društva, života i kulture između prostora obilježenog pravoslavnim kršćanstvom i dijela Europe u kojem dominira latinsko te da su zamisli prosvjećivanja napredovale različitim intenzitetom na istoku i jugoistoku kontinenta. Ipak ta tvrdnja nije prepreka nego što više imperativ da se - uz puno priznanje vladajućeg pluraliteta nacija, vjera i kultura - istaknu zajedničkosti svih Europljana. Zamisao europskog identiteta trebala bi se zemljopisno orjentirati na cjelovitost kontinenta, na razmatranje koje izražava i presezanja u prošlosti, kulturu i predodžbe o vrijednostima te vodi računa i o zahtjevima budućih globalnih konkurentskih bitaka. Od tog shvaćanja treba strogo odvojiti pitanje koliko i koje države će biti ili postati članicama organizacije EU koja je određena pravilnicima. Pregovori o primanju kandidata o kojima se sada raspravlja (Poljska, Češka, Madžarska, Estonija, Slovenija, Cipar) slove kao najveća zadaća u povijesti EU. Bez obzira na bezbroj gospodarskih, pravnih i institucionalnih pojedinosti, glavni je problem u opasnosti što preveliko ili čak prebrzo proširenje mora dovesti u pitanje sposobnost djelovanja i funkcioniranja EU i do njezinog beznadnog rastezanja. Ako se Unija proširi bez dovoljne unutarnje pripreme, bit će ugrožen njezin sklad i njezina učinkovitost. Pledoaje za stvaranje cjelovitog europskog identiteta, svijesti za zajedničko svladavanje izazova, nije jednako što i članstvo u djelomično nadnacionalnoj Europskoj uniji. Obje razine imaju različita polja odnosa, različite zadaće i poredak veličina. Rješenje problema koji proizlaze iz globalizacije nije u napuhavanju Europske unije nego s jedne strane u bezuvjetnom očuvanju njezinih sposobnosti djelovanja i s druge strane u smislenoj i nadopunjavajućoj suradnji sa svim dijelovima kontinenta" - piše Siegfried Schwarz, povjesničar i publicist iz Berlina. 120254 MET nov 97