NJEMAČKA - FAZ - EUROPA - 5. XI.

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=5. XI. 1997. Ž3=Razmišljanja o gradilištu Europa "Europa je gradilište. Doduše, na sastancima na vrhu u Parizu, Madridu i Amsterdamu stvoreni su temelji nove političke, vojne i gospodarske strukture prostora između Atlantika i Urala, ali još nije jasno kako će izgledati arhitektonski detalji europske kuće u budućnosti. Za to razvitak od pada zida protječe prebrzo, a stanovnici nove zgrade previše su različiti. Različiti interesi i brige pojedinih zemalja postali su jasni na 18. međunarodnom stručnom zasjedanju za politiku i strategiju zaklade Hans-Seidel na koje je više od sto predstavnika europskih država, Rusije i Amerike došlo na dva dana u Muenchen. Dok su iz govora saveznog ministra financija Waigela u prvom redu govorili njegovi napori za gospodarsko jedinstvo Europe, za uspjeh europske monetarne unije i za pridržavanje konvergencije kriterija, ministar obrane Ruehe predstavio je promjenljive sigurnosnopolitičke aspekte Europe. Ruehe je pozivanje Poljske, Mađarske i Češke Republike na pregovore o pristupu u NATO nazvao 'jedinom ispravnom politikom'. Po njegovu stajalištu su NATO i Europska unija (EU) u prvom redu svjetske zajednice u koje zbog povijesnih i kulturnih razloga pripadaju i države na Istoku. S osvrtom na stvaranje europskog obrambenog identiteta izrazio je mišljenje da sa Sjedinjenim Državama treba doći do 'Partnerstva jednako teških'. Angažman Amerikanaca u Europi mora ostati očuvan. Pri tome nije zaboravio spomenuti da ni među Europljanima ne postoji uvijek složnost glede sigurnosnopolitičkih pitanja, kao primjerice glede vojne integracije Francuske, prijepora oko Gibraltara i animoziteta između Grčke i Turske. Rusiju je u Muenchenu zastupao predsjednik ureda za vanjske poslove u Dumi Lukin koji je izrabio prigodu kako bi još jedanput izrazio svoje nerazumijevanje za proširenje Atlantskog saveza na istok i zatražio jaču ulogu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Lukin je svoju zemlju obilježio ne kao europsku nego kao 'euroazijsku zemlju s globalnim sastavnicama' i upozorio da gospodarska i vojna integracija Europe nije dovoljna sve dok na dulji rok ne obuhvati i azijske zemlje. Rusija će uskoro postati most između Europe i Dalekog istoka, rekao je Lukin, ali je istodobno naglasio da će Europa imati 'prioritet za Rusiju'. Moskva treba jasno znati: hoće li biti integrirana u novu Europu ili će biti izolirana na rubu? Odgovor glavnoga tajnika NATO-a Solane nije dopustio nikakve dvojbe. Rusija mora sudjelovati u novostvorenim europskim strukturama produbljene suradnje i uzajamnog povjerenja, rekao je Solana na svoj srdačan i uljudan način i upozorio na temeljne dokumente između Rusije i NATO-a. Proširenje saveza koji i ubuduće ostaje otvoren za nove članice, ne stvara granice nego cijeloj Europi donosi sigurnost i blagostanje. Zemlje koje još nisu članice, mogu sudjelovati putem euroatlantskog partnerskog vijeća. Uostalom je angažman međunarodne zajednice u Bosni pokazao kako su se različite institucije već preklapale i dopunjavale: NATO tamo jamči sigurnost potrebnu EU pri pomoći u civilnoj obnovi. Da nije samo Rusija nego su i druge zemlje nezadovoljne stupanjem u smjeru Europe - ili barem brzinom integracije - istaknuli su predsjednik Slovenije Kučan i predsjednik Slovačke Kovač. Kučan je još jedanput izrazio žaljenje što Slovenija nije mogla pristupiti NATO-u u prvom krugu. No pristup ostaje 'glavni strategijski cilj' Slovenije. 'Nekoga iz srednje Europe ostaviti pred vratima EU ili NATO-a znači zadržati diobu Europe ili je ponovno oživjeti', dao je naslutiti. Članstvo u savezu ne znači samo imati na raspolaganju vojnu zaštitu nego donosi i više uzajamnog poštovanja i suradnje, kao i ubrzani gospodarski razvitak. Kučan je priznao da Sloveniji zasad ne prijeti nijedna država zbog čega odluka iz Madrida 'nema kobnih posljedica'. Kovač je referirao na temu 'Europa kao kulturni prostor i kultura u politici' čime je izravno načeo često spominjani nedostatak političke kulture u Slovačkoj. Europa se temelji na demokraciji, pravnoj državi i poštovanju ljudskih prava. Po njegovoj procjeni, baš to nedostaje vladi u Bratislavi. No ti bi se nedostaci mogli ukloniti izborom novog parlamenta i nove vlade. U Slovačkoj već sada vlada sloboda tiska. I manjinska prava odgovaraju europskim standardima - samo ih sada vlada pod predsjednikom Mečiarom čije ime u Muenchenu nije spomenuo, zlorabi kako bi izigrala 'mađarsku kartu'. Kovač od EU i NATO-a uvjerljivo traži da podupru demokratske snage u Slovačkoj i da ne izoliraju njegovu zemlju. Većina građana Slovačke želi biti prihvaćena u obje europske institucije" - izvješćuje Oliver Hoischen. 060150 MET nov 97