RUSIJA,KOMMERSANT DAILY,4.11.1997.SAD NA BALKANU

Ž4=RUSIJA Ž1=KOMMERSANT DAILY Ž2=4. XI. 1997. Ž3=SAD žele zauvijek ostati na Balkanu Genadij Sisoev komentira izjavu visokog američkog dužnosnika o tome da SAD kane zadržati svoju vojsku u Bosni i nakon završetka mandata, u ljeto sljedeće godine: "Bez obzira na dojmljivost izjave američkog dužnosnika, zamisao o ostanku vojske u Bosni nije neočekivana. Američka je uprava već nekoliko puta utvrđivala krajnji rok za povlačenje postrojba i u posljednji ga trenutak odgađala. U početku su Amerikanci obećali otići iz Bosne u prosincu 1996. - strogo prema Daytonskom sporazumu. No nakon pobjede na predsjedničkim izborima Clinton je odlučio pričekati do sredine 1998. godine. Daytonska zgrada nije, tobože, još dovoljno čvrsta i neće se održati bez američkih bodeža. Ali ni dana poslije toga, uvjeravao je Clinton Kongres, kada se tamo raspravljalo o financiranju pothvata. Kongresmeni su izišli ususret predsjedniku i dali novce. Međutim, odnedavno su se u izjavama predstavnika američke uprave počeli primjećivati drukčiji tonovi. Clintonov pomoćnik za nacionalnu sigurnost Samuel Berger izjavio je prije mjesec dana: 'SAD moraju biti spremne produljiti svoju nazočnost u Bosni i nakon lipnja sljedeće godine'. A državna je tajnica Madelaine Albright prošli tjedan bila još jasnija: 'Već dugo sudjelujemo u bosanskoj operaciji i vrlo je važno da SAD zadrže vodeću ulogu.' Riječi gđe Albright prilično objašnjavaju nakane američke uprave. Sjedinjene su Države predugo pripremale NATO-ov pothvat u Bosni da bi tako brzo od njega odustale. A uložena su i znatna sredstva: tako su Amerikanci, primjerice, počeli provoditi program 'Opremi i uvježbaj', zahvaljujući kojemu će bosanski Muslimani i Hrvati dobiti suvremeno oružje. Prepustiti Bosnu brizi Europljana, Amerika očito ne želi: u zadnje su vrijeme sve veća neslaganja između SAD-a i Europe glede mirovnog procesa u Bosni. Europske su članice NATO-a već izjavile da kane ostati u Bosni. 'Ne možemo okrenuti leđa Bosni - rekao je nedavno glavni tajnik saveza Javier Solana - NATO-ovo je zanimanje za nju dugoročno.' Zanimanje za Bosnu nema gospodarski značaj: tu nema ni nafte, ni rudnog blaga. Bosna je važna kao zgodan mostobran za nadzor putova iz Europe prema Bliskom istoku, Kavkazu i srednjoj Aziji. A to gospodarski vrlo bogato područje zanima ne samo SAD, već i zapadnu Europu. Nadzor nad Bosnom omogućuje dobar početni položaj u borbi za to područje. Prema prosudbama jugoslavenskih vojnih analitičara, u Bosni će nastati prva crta NATO-ovih baza, među kojima će glavne biti zrakoplovne baze u Mostaru, Sarajevu i Tuzli. Nadzirat će ih, naravno, Amerikanci." 050201 MET nov 97