22. X. EL PAIS O MEĐUNARODNOJ POMOĆI BOSNI

Ž4=ŠPANJOLSKA Ž1=EL PAIS Ž2A=22. X. 1997. Ž3=Dio međunarodne pomoći za Bosnu završava u rukama onih koji ne žele mir, kaže Westendorp "Korupcija u Bosni sve više zabrinjava međunarodne posrednike koji pokušavaju poduzeti djelotvornije mjere kako bi je suzbili. Nedostatak boljih načina nadzora nad uporabom međunarodne pomoći sve tri strane i dalje koriste kako bi novac iskoristile za razvijanje 'paralelnih struktura vlasti', a tu treba spomenuti hrvatske ekstremiste koji zastupaju ideju stvaranja pseudo-države Herceg-Bosne i posebne policijske snage republike srpske, zapravo oružanih snaga pod nadzorom Radovana Karadžića, te kupovanje oružja izvan regularnih proračunskih ograničenja. To su samo neki zaključci iz izvješća civilnog povjerenika za provođenje Daytonskog spoazuma Carlosa Westendorpa koji su dostupni El Paisu. Nedostatak novca, u količinama koje se ne spominju, ali nisu male, minira provođenje mirovnog sporazuma, kaže Westendorp koji, u jednom dokumentu predanom predstavnicima velikih sila koje nadziru proces smirivanja stanja u Bosni, najavljuje i svoje osobno zalaganje u borbi protiv korupcije i nedopuštenog korištenja novca. Loš porezni sustav, nejasnoće oko proračunske potrošnje i slab upravni nadzor nad javnim sektorom neki su od razloga za pojavu prljavih poslova u oba bosanska entiteta, muslimansko-hrvatskoj federaciji i u srpskoj republici. Nepostojanje pravnog sustava dostojnoga toga naziva još više sprječava borbu protiv korupcije, stoji u memorandumu koji će biti objavljen ovoga tjedna. Westendorp priznaje postojanje poteškoća pri utvrđivanju rabi li se novac namijenjen obnovi zaista u tu svrhu, ali u svojem izvješću ne odbacuje ni navode iz sarajevskog tiska prema kojima je nestalo 374 milijuna dolara pomoći za federaciju. U izvješću se ne savjetuje ukidanje te pomoći, ali se državama darovateljicama sugerira da prihvate preporuke Svjetske banke i da je redovito obavještavaju o količini novca koji budu davale. Skupina suradnika pod Westendorpovim vodstvom već sada razrađuje strategiju za borbu protiv korupcije, o kojoj će u prosincu biti obaviještene zapadne sile, jamci za smirivanje države koju je uništio troipolgodišnji rat. Jedna od najvećih zapreka za ujedinjenje Bosne, kako je u kolovozu izjavio američki diplomat Richard Holbrooke, glavni tvorac Daytonskog sporazuma, upravo je novac. Milijuni dolara nezakonito završavaju u džepovima političkih glavešina koji svoje mini-državice i dalje nadziru kao svoje kuće. Pedesetak država sastalo se u srpnju ove godine u Bruxellesu, na najvećoj konferenciji država-darovateljica novca za Bosnu i Hercegovinu. Jedan od razloga za neveliko oduševljenje država nazočnih na toj konferenciji izrazio je i sam europski povjerenik Hans van den Broek: 'Čovjek nikada ne može biti siguran da će pomoć biti iskorištena za ono čemu je namijenjena'. Unatoč tome, obećali su darovati milijardu dolara. Bosanski entiteti, muslimansko-hrvatska federacija i republika srpska, novac za obnovu dijele u omjeru 70:30. Ali pomoć namijenjena srpskom dijelu praktički je zamrznuta - godine 1996. Pale su dobile samo 2 posto tog novca - zbog toga što otvoreno sprječavaju provođenje mirovnoga sporazuma, a ove retke treba čitati kao nedostatak suradnje pri izručivanju ratnih zločinaca i zaprječavanje povratka izbjeglica i prognanika. Na nedostatak informacija o uporabi novca iz međunarodne pomoći, što je sada Westendorp potvrdio, najprije je upozorio britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook, koji je prije putovanja u Sarajevo govorio o 'milijunima nestalih dolara'. Sadašnji bosanski predsjednik, Musliman Alija Izetbegović, uspostavio je povjerenstvo koje će provjeriti utemeljenost tih optužba, ali se iz Westendropova izvješća može zaključiti da zbog svojeg sastava i karaktera to povjerenstvo uživa veoma ograničeno povjerenje. Prema mišljenju direktora misije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Rorya O'Sullivana, najveći su problem krijumčarenje i carinske pristojbe. Zapadni dužnosnici tvrde da će se samo na području federacije, koja 80 posto svojih prihoda dobiva na taj način, od carina ove godine prikupiti 160 milijuna dolara manje nego što bi trebalo (od predviđenih 360). U Bosni je danas zaista nemoguće naći kutiju cigareta ili bocu alkoholnog pića koje bi bile uredno uvezene. Najbolje prigode za laku zaradu postoje na granicama između Bosne i njezinih susjeda, Srbije i Hrvatske. U zadnje vrijeme jako osporavana predsjednica bosanskih Srba Biljana Plavšić, u sukobu s klikom Radovana Karadžića, ovog je ljeta pokazala dokumente u kojima se vidi da su visoki dužnosnici republike srpske - navodno nepomirljivi neprijatelji - upleteni u velike krijumčarske operacije s benzinom, cigaretama, alkoholom i kavom. Velika količina tog novca izravno je iskorištena za potkopavanje normalizacije stanja u Bosni, a to je već i samo po sebi titanski zadatak", piše Angel Santa Cruz. 230132 MET oct 97