BBC - 29. LISTOPADA, SA ŠIMONOVIĆEM O SUB POENI

Ž6=*** Prizivno vijeće haaškog suda, najviše tijelo tog suda donijelo je danas odluku da sud nema pravo izricati supenu protiv neke vlade ili vladinog dužnosnika. To je, kako javljaju svjetske agencije pobjeda Hrvatske i njezina ministra obrane Gojka Šuška. Nikola Đuretić razgovarao je tim povodom s hrvatskim veleposlanikom pri Ujedinjenim narodima dr. Ivanom Šimonovićem i prvo ga zamolili za prve službene hrvatske reakcije za tu vijest. = Reakcije su naravno dobre. Naime, u svojoj presudi povodom hrvatske žalbe drugostupanjsko vijeće je gotovo u potpunosti uvažilo žalbene razloge. - Međutim, istodobno isto Prizivno vijeće ističe da tužitelji haaškog suda mogu podnijeti Hrvatskoj nešto što se naziva obvezujućim nalogom za predaju dokumenta, a prema nekim agencijskim izvješćima glavna tužiteljica Louise Arbour već je najavila takav potez. Što se dakle promijenilo? = Pa mi nikad nismo ni sporili da tužiteljstvo ima pravo tražiti od suda, a da sud onda ima pravo izricati obvezujuće naloge. Ono na čemu smo mi inzistirali su bile u biti dvije stvari. Jedno je da se suverenoj državi ne može prijetiti kaznom, naposto stoga što za to nema podloge ni u statutu suda, ni u međunarodnoj pravnoj praksi. Hrvatska na taj način ne bi bila tretirana kao suverena država i to je bilo nešto što je za nas neprihvatljivo. Drugo je međutim stvar koja ima praktične implikacije. Tužiteljstvo i prvostupanjsko vijeće suda bilo je na poziciji da sud ima mogućnost sam izabrati državnog dužnosnika kojem recimo u slučaju da želi neke dokumente naloži pod prijetnjom kazne dostavu tih dokumenata. To znači da sud odnosno tužiteljstvo ima pravo birati koji će biti to dužnosnik kojem će se obratiti i da se njemu prijeti kaznom. Presuda ova znači da niti ima pravo sud birati državnog dužnosnika kojem će upućivati taj zahtjev, niti taj zahtjev može upućivati pod prijetnjom kazne. To je ponovno vrlo važan element hrvatskog suvereniteta, a to je da je hrvatska država kojoj se treba obratiti, ona određuje nadležnosti svojih dužnosnika i ona uvjetuje njihovo postupanje. Prem tome razlike nisu samo formalne nego i supstancione naravi. - Međutim neki promatrači su novu odluku Prizivnoga vijeća već nazvali samo blažim oblikom supene te ističu da odbije li Hrvatska predati tražene dokumente Vijeću sigurnosti, biti podnijeto izvješće na temelju kojeg onda UN može izicati Hrvatskoj sankcije. Kakve su mogućnosti da se tako nešto dogodi? = To nikad nije bilo sporno, to je potpuno nedvojbeno da sud u slučaju nezadovoljstva suradnjom s određenom državom može podnijeti izvješće, predsjednik suda podnosi izvješće Vijeću sigurnosti gdje onda Vijeće sigurnosti odluči o tome da li se radi o takvom stupnju nesuradnje koje bi zasluživao da se njime uopće bavi Vijeće sigurnosti i da li je takva jedna dramatična situacija u kojoj bi Vijeće sigurnosti reagiralo sankcijom. Mislim da je praktično vrlo mala šansa da do toga u praksi dođe, pogotovo glede Republike Hrvatske koja, može se raditi o sporovima oko detalja, ali u osnovi surađuje s međunarodnim kaznenim sudom. 300301 MET oct 97