ČEŠKO GOSPODARSTVO U KRIZI: 'GOSPODARSKO ČUDO' SVE VIŠE GUBI DAH?

PRAG, 20. listopada (Hina) - Češko gospodarstvo, donedavno isticano kao uzor i primjer uspješnog tranzicijskog procesa među istočnoeuropskim zemljama, suočeno je s nizom ozbiljnih problema koji prijete da zaustave njegov dosadašnji uspješan razvoj. #L# Predstavnici aktualne vladajuće koalicije desnoga centra, predvođeni premijerom Vaclavom Klausom, i sami priznaju da određene poteškoće postoje, dok je po mišljenju češke oporbe zemlja posljednjih godinu dana dospjela u duboku gospodarsku krizu. Kada se tijekom posljednjih nekoliko godina u svjetskim gospodarskim i financijskim krugovima, ali i u najširoj javnosti, vrednovala uspješnost procesa gospodarsko-političkih reformi te ostvareni napredak bivših istočnoeuropskih tranzicijskih zemalja, Češka je skoro neizostavno bila na vrhu ljevice. Strani ulagači hvalili su njenu privlačnost za inozemni kapital i spremnost da mu se zajamči potpuna sigurnost, ekonomski stručnjaci isticali su češku metodu masovne kuponske privatizacije državne imovine kao primjer za udžbenike, politički čimbenici bili su oduševljeni uspostavom izrazito demokratskog sustava, postignutom unutarnjom stabilnošću i jasnom prozapadnom orijentacijom većine najutjecajnijih političkih snaga u zemlji. Dva Vaclava - predsjednik Republike Havel i predsjednik Vlade Klaus, postali su svojevrsni sinonimi promjena koje su se dogodile od pada komunizma u jesen 1989. i razdvajanja dotadašnje češko-slovačke federacije početkom 1993. do danas, a samo tim i vrlo uvaženi europski političari. Ukratko, činilo se da je Češka na najboljem putu barem djelomice se vratiti na pozicije koje je u razdoblju između dva svjetska rata zauzimala Masarykova tzv. Prva republika, a kao potvrda toga uspješnog razvoja Česi su uvršteni u skupinu zemalja koje imaju najveće izglede postati novi članovi NATO-a i Europske unije. Međutim, pod površinom češkoga "gospodarskog čuda" s vremenom s nagomilalo i mnoštvo neželjenih popratnih pojava koje su dugo bile u sjeni uspjeha, no malo-pomalo su počele izlaziti na vidjelo. Niz investicijskih fondova koji su tijekom procesa kuponske privatizacije nicali kao 'gljive poslije kiše' oglasilo je stečaj, odnoseći u vjetar (točnije, na tajne račune osnivača i članova managementa, odnosno u koris njihovih ciparskih, lihtenštajnskih i sl. tvrtki) milijarde kruna imetka svojih dioničara. Na sličan način je svoje postojanje okončalo i desetak manjih, ali i nekoliko većih banaka. Određeni broj poduzetnih pojedinaca dobio je u vlasništvo, temeljem privatizacijskih projekata, imovinu vrijednu stotine milijuna DEM, koju su potom rasprodali, a da ustanovi koja im je to prodala - državnome Fondu narodne imovine - pod raznim izgovorima do danas nisu platili niti jednu krunu. Mnoštvo poduzeća (uključujući i najveća) ne plaća poreze i ostale doprinose, što dovodi u pitanje izbalansiranost državnog proračuna itd. Sve je to, uz brojne druge razloge i uzroke, doprinjelo značajnom poremećaju stabilnosti domaće valute, što je u lipnju ove godine izazvalo formalno uvođenje tzv. plivajućega tečaja krune, a zapravo njenu faktičku devalvaciju od cca 15 posto. Iako je u međuvremenu kruna nekoliko puta dobivala pa ponovno gubila na vrijednosti, da bi se trenutačno ustalila na tečaju 18,70 Kč za DEM, odnosno 32,70 Kč za USD, postoji bojazan da će do kraja godine nastupiti daljnji pad vrijednosti, a nije isključeno da se takav trend nastavi i tijekom 1998. Stoga nije čudno da nekada stanjem i mogućnostima oduševljeni, strani ulagači danas počinju izražavati sumnje u perspektive češkoga gospodarstva i tražiti nova tržišta za svoj kapital. Najboljim su pokazateljem takvoga raspoloženja inozemnih ulagača ovih dana objavljeni statistički podaci o visini stranih ulaganja tijekom posljednje tri godine. Pad zanimanja više je nego rapidan - dok je 1995. godine visina ulaganja iznosila 1,3 milijarde, a lani oko 500 milijuna USD, ove je godine u češko gospodarstvo iz inozemstva uloženo samo 100 milijuna dolara. Istovremeno je, međutim, s praške burze povučeno otprilike pola milijarde USD u vlasništvu stranaca, a financijski analitičari ocjenjuju da je to samo dio sredstava koja će iz Češke biti prenesena nekamo drugdje. Istina je, doduše, da pogoršano gospodarsko stanje do sada nije ugrozilo šanse Češke za prijem u NATO, a budućnost će pokazati hoće li trenutačna situacija kao i eventualni dodatni problemi, imati utjecaja na moguće članstvo države u Europskoj uniji. No, stanovništvo Češke - posebice nepoduzetnički slojevi koji se osjećaju najviše pogođeni novonastalim stanjem - sve više javno iskazuje svoje nezadovoljstvo, a posljedica toga je sada već neosporna činjenica da bi u slučaju prijevremenih izbora pobijedila oporbena i prema vladi vrlo kritički raspoložena Češka socijaldemokratska stranka. Sva ispitivanja javnoga mišljenja pripisuju joj oko 30 posto glasova birača, tj. uvjerljivo najviše izgleda za uspjeh, dok bi trenutačno najsnažnija Klausova Građanska demokratska stranka dobila 10-tak posto manje. (Hina) sta br 211425 MET oct 97