ZAGREB, 21. rujna (Hina) - "Pred žalbenim vijećem haaškog suda, kojim predsjeda sudac Antonio Cassese, 22. rujna počinje dvodnevna rasprava o 'subpoeni suces tecum' (nalog pod prijetnjom kazne') upućenoj Hrvatskoj i njenom ministru
obrane Gojku Šušku. Argumente o ovlastima međunarodnog suda za upućivanje naloga pod prijetnjom kazne državama i njihovim dužnosnicima pojedinačno, sučelit će predstavnici tužiteljstva i predstavnici Hrvatske, koja se žalila na odluku prvostupanjskog sudskog vijeća, prema kojoj i vijeće i sudac pojedinačno mogu uputiti subpoenu i državi i bilo kojem njenom dužnosniku", piše Višnja Starešina u Večernjem listu od 22. rujna
ZAGREB, 21. rujna (Hina) - "Pred žalbenim vijećem haaškog suda, kojim
predsjeda sudac Antonio Cassese, 22. rujna počinje dvodnevna
rasprava o 'subpoeni suces tecum' (nalog pod prijetnjom kazne')
upućenoj Hrvatskoj i njenom ministru obrane Gojku Šušku. Argumente o
ovlastima međunarodnog suda za upućivanje naloga pod prijetnjom kazne
državama i njihovim dužnosnicima pojedinačno, sučelit će predstavnici
tužiteljstva i predstavnici Hrvatske, koja se žalila na odluku
prvostupanjskog sudskog vijeća, prema kojoj i vijeće i sudac
pojedinačno mogu uputiti subpoenu i državi i bilo kojem njenom
dužnosniku", piše Višnja Starešina u Večernjem listu od 22. rujna #L#
U nastavku članka slijedi analiza onoga što će se događati pred
žalbenim vijećem haaškog suda, odnosno kakva će stajališta koja od
strana zauzeti. "Bit cijele priče o subpoeni zapravo i jest u tome
hoće li ICTY-u i formalno biti dodijeljeno još jedno sredstvo koje
velikim državama (prije svega SAD-u) daje za pravo da putem svoje
kontrole nad sudom kontroliraju male države. Sve do arhiva njihovih
ministarstava obrane. Prvi je primjerak Hrvatska, postane li pravilo,
sutra to može biti neka druga", ocjenjuje novinarka. Smatra kako su se
pritom "dosad jasno iskristalizirala dva stanovišta", koja zatim
predstavlja i piše:
"Protiv upućivanja 'subpoena' državama i njihovim dužnosnicima u
pravilu su europski pravnici, pozivajući se na dosljedno tumačenje
statusa suda i pravila postupka, te međunarodnog prava iznad kojega i
protivno kojem, po njihovu mišljenju, sud ne smije ići. Njihova se
stajališta uglavnom podudaraju sa stavovima hrvatskih predstavnika. Na
drugoj su strani pripadnici anglosaksonske pravne tradicije, ili,
možda je preciznije reći, osobe kojima je bliska američka politika i
oni njoj, uključujući i tužiteljstvo haaškog suda. Njihove je stavove
sjajno iznijela američka sutkinja McDonald u svom govoru pred odborom
za pripremu stalnog međunarodnog suda za ratne zločine. Princip kojem
ona sve podređuje jest učinkovitost suda, a da bi sud to bio, smatra
kako je nužno da suci dobiju ovlasti da ovisno o prilici sami
nadograđuju međunarodno pravo, da državni suverenitet treba
izbalansirati s interesima očuvanja međunarodnog mira...
Među međunarodnim pravnicima europske škole takvi stavovi izazivaju
stručni prezir, ali ih ne treba podcjenjivati jer iza njih stoji -
politička moć. Nakon dvodnevne rasprave žalbeno vijeće pod
predsjedanjem suca Cassesea treba odvagnuti argumente i donijeti
odluku: hoće li dati prednost pravu ili politici, hoće li se voditi
općeprihvaćenim načelima ili će prilagoditi odluku pojedinačnoj
situaciji (u ovom slučaju izručenju dokumentacije hrvatskog
Ministarstva obrane)", objašnjava novinarka i na kraju ocjenjuje:
"Priklanjanje politički jačem može za sud biti trenutačno oportunije.
Ali već mu se sutra može obiti o glavu".
(Hina) dp ds
212317 MET sep 97