FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJEMAČKA/FAZ - IZBORI U SRBIJI

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=24. IX. 1997. Ž3=Izbori su ojačali radikalne nacionaliste u Srbiji "Pobjednik srpskih predsjedničkih i skupštinskih izbora već je poznat. Riječ je o bivšem četničkom vođi i predsjedatelju ekstremno nacionalističke Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju. Lijevi blok pod vodstvom Socijalističke partije Srbije (SPS) izgubio je glasove, ali će i dalje biti najjača politička snaga. SRS bilježi veliki porast glasova i postaje ključnim čimbenikom moći bez kojeg neće biti moguće sastaviti vladu. Srpski pokret obnove (SPO) pod vodstvom više smućenog nego karizmatičnog Vuka Draškovića ne vrijedi puno bez svojih saveznika iz raspadnutog oporbenog saveza 'Zajedno'. Dosadašnji izborni rezultati pružaju sljedeću sliku: za drugi krug glasovanja, sazvan 5. listopada, kvalificirali su se kandidat lijevog bloka Lilić i kandidat SRS-a Šešelj. Lilić je vjerojatno prikupio 1,2 milijuna glasova i ima prednost od oko 200 tisuća glasova u odnosu na Šešelja koji je pak u sličnom vodstvu u odnosu na Draškovića. Lilić, Miloševićev prethodnik na dužnosti predsjednika Savezne Republike Jugoslavije, ima danas dobre izglede da postane Miloševićevim nasljednikom u fotelji srpskog predsjednika. Naime, Lilić je čak i za pristaše liberalne oporbe, koja je pozvala na bojkot izbora, manje zlo od deklariranoga velikosrpskog rasista Šešelja. Zamjena mjesta s Lilićem bila bi za Miloševića idealna budući da je Lilić na svakom položaju vjerni stranački vojnik i pouzdani primatelj zapovijedi dok Milošević želi osvojenu vlast prenositi s jedne dužnosti na drugu. Tako je bilo nakon što je bezbojni dužnosnik Milošević prije točno 10 godina udarom došao na čelo tadašnje Komunističke partije i tako će biti i nakon netom održanih izbora. U beogradskoj skupštini lijevi će blok vjerojatno izgubiti nekoliko mandata. Po navodima objavljenim u utorak, lijevi je blok - koji osim Miloševićeva SPS-a tvori i Jugoslavenska ljevica (JUL) njegove supruge Mirjane Marković i Nova demokracija (ND) pod vodstvom Mihajlovića - osvojio 110 od ukupno 250 mandata. SRS može računati na 81 mandat dok će SPO vjerojatno osvojiti 46 mandata. Ostale stranke mogu računati na oko 13 mandata od kojih će po četiri pripasti Udruženju Mađara u Vojvodini (VMSZ) i 'Koaliciji Vojvodina'. Na prošlim skupštinskim izborima, održanim 1993. g., SPS je osvojio 123 mandata, izgubivši za dlaku apsolutnu većinu. Oporbeni savez DEPOS pod vodstvom SPO-a osvojio je 45 a SRS 39 mandata. Demokratska stranka (DS) današnjeg gradonačelnika Beograda Zorana Đinđića zabilježila je tada velik porast glasova, osvojivši 29 mandata. No, zbog bojkota izbora DS neće biti zastupljena u novoj skupštini. ND je nakon izbora 1993. g. istupila iz saveza DEPOS i preuzela ulogu pribavljača većine za SPS. Budući da je ND na aktualnim izborima nastupila u okviru lijevoga bloka, potraga za dodatnim glasovima za SPS bit će otežana. Šešelj koji je već jednom surađivao sa SPS-om u sastavljanju vlade već se ponudio kao koalicijski partner. No, nije isključena ni mogućnost ponovnog približavanja Šešelja starom prijatelju i neprijatelju Draškoviću, čiji je Šešelj bio kum u vrijeme zajedničkih disidentskih dana. Moguće je također da će Drašković dopuniti svoju izdaju saveza 'Zajedno' i ući u vezu sa SPS-om. Brojni su uzroci Šešeljeva uspjeha. Šešelj je zacijelo najnadareniji političar među trojicom najvažnijih kandidata za predsjedničku dužnost. Rječitiji je i jasniji od drvenoga Lilića i istodobno bolji populist od Draškovića koji polaže tako velike nade u svoju karizmu. Za Šešelja su vjerojatno glasovali svi oni birači koji su se razočarali u Miloševića i njegova prazna velikosrpska obećanja. Njima i srpskim izbjeglicama iz Hrvatske i Bosne Šešelj je obećao stvaranje velike Srbije. Izbjeglice bi se potom mogle vratiti u svoja 'oslobođena' matična sela. Osim toga, Šešeljevo biračko stablo crpi hranu i iz rezervoara onih koji trpe posljedice gospodarske krize. Na kraju krajeva, pomogao mu je i poziv mjerodavnih oporbenih stranaka na bojkot izbora. Prigovori stranaka-sudionica bojkota da je SPS ponovno počinila izbornu prijevaru nisu nelogični. Naime, do nedjelje kasnije poslijepodne isticano je da glasovanje protječe jako polako, a potom je izborno povjerenstvo u ponedjeljak izjavilo da je na izborima sudjelovalo 62 posto birača. Čak je i vladajuća SPS nakon prebrojavanja prvih glasova govorila da je na izbore izišlo nešto više od 50 posto birača. DS, predvodnica bojkota, izjavila je da je u Beogradu na izbore izišlo 42 posto, a u seoskim krajevima 49 posto birača. Kvorum za valjanost izbora iznosi 50 posto birača. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju ocijenila je, doduše, da je tehnički tijek izbora bio uglavnom korektan, ali je dijelom poduprla kritiku oporbe, vezanu uz kontrolu medija, novi izborni zakon i mogućnosti manipulacije. Osim toga, DS je prigovorila da na biračkim listićima nije bilo serijskih brojeva. Stoga postoji opasnost da su birački listići naknadno ispunjeni i ubačeni u biračke kutije, dodaje DS, napominjući i da je nadzor u vidu 170 promatrača OESS-a bio krajnje nedovoljan", prenosi Matthias Rueb. 250121 MET sep 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙