Ž4=NJEMAČKA
Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG
Ž2=24. IX. 1997.
Ž3=Izbori su ojačali radikalne nacionaliste u Srbiji
"Pobjednik srpskih predsjedničkih i skupštinskih izbora već je poznat.
Riječ je o bivšem četničkom vođi i predsjedatelju ekstremno
nacionalističke Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju.
Lijevi blok pod vodstvom Socijalističke partije Srbije (SPS) izgubio
je glasove, ali će i dalje biti najjača politička snaga. SRS bilježi
veliki porast glasova i postaje ključnim čimbenikom moći bez kojeg
neće biti moguće sastaviti vladu. Srpski pokret obnove (SPO) pod
vodstvom više smućenog nego karizmatičnog Vuka Draškovića ne vrijedi
puno bez svojih saveznika iz raspadnutog oporbenog saveza 'Zajedno'.
Dosadašnji izborni rezultati pružaju sljedeću sliku: za drugi krug
glasovanja, sazvan 5. listopada, kvalificirali su se kandidat lijevog
bloka Lilić i kandidat SRS-a Šešelj. Lilić je vjerojatno prikupio 1,2
milijuna glasova i ima prednost od oko 200 tisuća glasova u odnosu na
Šešelja koji je pak u sličnom vodstvu u odnosu na Draškovića. Lilić,
Miloševićev prethodnik na dužnosti predsjednika Savezne Republike
Jugoslavije, ima danas dobre izglede da postane Miloševićevim
nasljednikom u fotelji srpskog predsjednika. Naime, Lilić je čak i za
pristaše liberalne oporbe, koja je pozvala na bojkot izbora, manje zlo
od deklariranoga velikosrpskog rasista Šešelja. Zamjena mjesta s
Lilićem bila bi za Miloševića idealna budući da je Lilić na svakom
položaju vjerni stranački vojnik i pouzdani primatelj zapovijedi dok
Milošević želi osvojenu vlast prenositi s jedne dužnosti na drugu.
Tako je bilo nakon što je bezbojni dužnosnik Milošević prije točno 10
godina udarom došao na čelo tadašnje Komunističke partije i tako će
biti i nakon netom održanih izbora.
U beogradskoj skupštini lijevi će blok vjerojatno izgubiti nekoliko
mandata. Po navodima objavljenim u utorak, lijevi je blok - koji osim
Miloševićeva SPS-a tvori i Jugoslavenska ljevica (JUL) njegove supruge
Mirjane Marković i Nova demokracija (ND) pod vodstvom Mihajlovića -
osvojio 110 od ukupno 250 mandata. SRS može računati na 81 mandat dok
će SPO vjerojatno osvojiti 46 mandata. Ostale stranke mogu računati na
oko 13 mandata od kojih će po četiri pripasti Udruženju Mađara u
Vojvodini (VMSZ) i 'Koaliciji Vojvodina'. Na prošlim skupštinskim
izborima, održanim 1993. g., SPS je osvojio 123 mandata, izgubivši za
dlaku apsolutnu većinu. Oporbeni savez DEPOS pod vodstvom SPO-a
osvojio je 45 a SRS 39 mandata. Demokratska stranka (DS) današnjeg
gradonačelnika Beograda Zorana Đinđića zabilježila je tada velik
porast glasova, osvojivši 29 mandata. No, zbog bojkota izbora DS neće
biti zastupljena u novoj skupštini.
ND je nakon izbora 1993. g. istupila iz saveza DEPOS i preuzela ulogu
pribavljača većine za SPS. Budući da je ND na aktualnim izborima
nastupila u okviru lijevoga bloka, potraga za dodatnim glasovima za
SPS bit će otežana. Šešelj koji je već jednom surađivao sa SPS-om u
sastavljanju vlade već se ponudio kao koalicijski partner. No, nije
isključena ni mogućnost ponovnog približavanja Šešelja starom
prijatelju i neprijatelju Draškoviću, čiji je Šešelj bio kum u vrijeme
zajedničkih disidentskih dana. Moguće je također da će Drašković
dopuniti svoju izdaju saveza 'Zajedno' i ući u vezu sa SPS-om.
Brojni su uzroci Šešeljeva uspjeha. Šešelj je zacijelo najnadareniji
političar među trojicom najvažnijih kandidata za predsjedničku
dužnost. Rječitiji je i jasniji od drvenoga Lilića i istodobno bolji
populist od Draškovića koji polaže tako velike nade u svoju karizmu.
Za Šešelja su vjerojatno glasovali svi oni birači koji su se
razočarali u Miloševića i njegova prazna velikosrpska obećanja. Njima
i srpskim izbjeglicama iz Hrvatske i Bosne Šešelj je obećao stvaranje
velike Srbije. Izbjeglice bi se potom mogle vratiti u svoja
'oslobođena' matična sela. Osim toga, Šešeljevo biračko stablo crpi
hranu i iz rezervoara onih koji trpe posljedice gospodarske krize. Na
kraju krajeva, pomogao mu je i poziv mjerodavnih oporbenih stranaka na
bojkot izbora.
Prigovori stranaka-sudionica bojkota da je SPS ponovno počinila
izbornu prijevaru nisu nelogični. Naime, do nedjelje kasnije
poslijepodne isticano je da glasovanje protječe jako polako, a potom
je izborno povjerenstvo u ponedjeljak izjavilo da je na izborima
sudjelovalo 62 posto birača. Čak je i vladajuća SPS nakon
prebrojavanja prvih glasova govorila da je na izbore izišlo nešto više
od 50 posto birača. DS, predvodnica bojkota, izjavila je da je u
Beogradu na izbore izišlo 42 posto, a u seoskim krajevima 49 posto
birača. Kvorum za valjanost izbora iznosi 50 posto birača.
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju ocijenila je, doduše, da
je tehnički tijek izbora bio uglavnom korektan, ali je dijelom
poduprla kritiku oporbe, vezanu uz kontrolu medija, novi izborni zakon
i mogućnosti manipulacije. Osim toga, DS je prigovorila da na biračkim
listićima nije bilo serijskih brojeva. Stoga postoji opasnost da su
birački listići naknadno ispunjeni i ubačeni u biračke kutije, dodaje
DS, napominjući i da je nadzor u vidu 170 promatrača OESS-a bio
krajnje nedovoljan", prenosi Matthias Rueb.
250121 MET sep 97
Australian Open: Dodig i Mansouri zaustavljeni u 2. kolu
SKV: Svijet u 9,30 sati
Paus: Dabro je morao otići zbog političke i društvene higijene
Dodik i sankcionirani suradnici nastavljaju prkositi nakon novih američkih sankcija
NBA: Pobjede Denvera i New Orleansa
Obavijest korisnicima: Otkazana konferencija za novinare Josipa Dabre
Milić: Premijer Plenković će danas razriješiti Dabru
Prekid vatre daje nadu stanovnicima Gaze
HUP: Na pomolu nova energetska kriza?
Hrvatska obilježava Dan mimoza i Europski tjedan prevencije raka vrata maternice