NJEMAČKA/FAZ - BORBA ZA VLAST U CRNOJ GORI

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=2. IX. 1997. Ž3=Borba za vlast u Crnoj Gori "Ustavni sud Savezne Republike Jugoslavije (...) 'privremeno je suspendirao' odluku crnogorskog izbornog povjerenstva po kojoj aktualni predsjednik Crne Gore Momir Bulatović ne može 5. listopada nastupiti na predsjedničkim izborima kao kandidat vladajuće Demokratske stranke socijalista. Vlasti u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, imaju vremena do kraja tjedna za osporavanje te odluke. Beogradska presuda označava nastavak borbe za vlast između predsjednika Bulatovića, kojeg podupire novi jugoslavenski predsjednik Milošević, i crnogorskih reformista, okupljenih oko premijera Đukanovića. Đukanović zahtijeva veći stupanj političke i gospodarske samostalnosti za manju republiku Savezne Republike Jugoslavije. Sredinom kolovoza ustavni sud Crne Gore poništio je odluku izbornog povjerenstva po kojoj se za predsjedničku dužnost smiju kandidirati dva kandidata DPS-a. Važeći crnogorski izborni zakon zabranjuje strankama ili koalicijama da za predsjedničku dužnost imenuju više od jednog kandidata. Prije predsjednika Bulatovića vodeća tijela samovladajućeg DPS-a već su kao kandidata imenovala premijera Đukanovića čiju je kandidaturu potvrdilo izborno povjerenstvo. Bulatović je već prije nekoliko tjedana pretrpio poraz u internoj borbi za vodstvo u DPS-u, bivšem crnogorskom pandanu Miloševićevoj Socijalističkoj partiji Srbije. Usprkos tome, Bulatovića je za predsjedničkog kandidata imenovalo nekoliko njegovih pristaša iz redova DPS-a. Izborno povjerenstvo potvrdilo je na opće iznenađenje i Bulatovićevu kandidaturu u ime DPS-a - navodno pod snažnim pritiskom Beograda. Nakon što je crnogorski ustavni sud tu odluku izbornog povjerenstva proglasio protuzakonitom i ništavnom, izborno povjerenstvo izbrisalo je Bulatovića s popisa kandidata. Bulatović se može kandidirati za predsjedničku dužnost kao nezavisni kandidat, odnosno u ime neke druge stranke. No, on očito smatra da ima izgleda za uspjeh na izravnim izborima samo kao kandidat vladajuće stranke. Odluka ustavnog suda SRJ izazvala je u Podgorici ljutnju. U obrazloženju presude beogradski je sud naveo ustavnopravne dvojbe, vezane za crnogorski izborni zakon. Doduše, proteklih nekoliko godina nije uložen nijedan prigovor na izborni zakon. Predsjednik crnogorskog ustavnog suda Mitrić proglasio je presudu Beograda povredom crnogorskog i jugoslavenskog prava. Premijer Đukanović izjavio je da odluka suda ne ugrožava samo pravni sustav SRJ već da ugrožava i egzistenciju Republike Crne Gore i opstanak SRJ. U međuvremenu šest oporbenih stranaka, zastupljenih u crnogorskoj skupštini, odlučilo je da neće imenovati vlastitog kandidata za predsjedničke izbore, sazvane za 5. listopada. Spomenute stranke još nisu odlučile hoće li pozvati svoje pristaše da sudjeluju na izborima ili da ih bojkotiraju i kojega će kandidata koja stranka poduprijeti. Većina oporbenih stranaka vjerojatno je sklonija Đukanoviću. Ankete pokazuju da većina Crnogoraca istodobno smatra da je Đukanović spremniji demokratizirati Crnu Goru nego Bulatović, koji kao poslušnik Beograda sve više gubi popularnost", dodaje Matthias Rueb na kraju izvješća. 030028 MET sep 97