ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Reakcije koje je izazvala potvrda uspostave punih diplomatskih odnosa između Hrvatske i Izraela, povod su osvrta Željka Krušelja. Izdvojivši 'krikove' srpskog lobbya i u Jeruzalemu i u samoj Srbiji te Centra
Simona Wiesenthala koji je izrazio "'duboko žaljenje' zbog takve odluke izraelske vlade", Krušelj se podrobnije bavi reakcijama koje je uspostava diplomatskih odnosa izazvala kod istaknutijih članova židovske zajednice u Hrvatskoj.
ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Reakcije koje je izazvala potvrda uspostave
punih diplomatskih odnosa između Hrvatske i Izraela, povod su osvrta
Željka Krušelja. Izdvojivši 'krikove' srpskog lobbya i u Jeruzalemu i
u samoj Srbiji te Centra Simona Wiesenthala koji je izrazio "'duboko
žaljenje' zbog takve odluke izraelske vlade", Krušelj se podrobnije
bavi reakcijama koje je uspostava diplomatskih odnosa izazvala kod
istaknutijih članova židovske zajednice u Hrvatskoj. #L#
"Opći je dojam da je vodstvu zagrebačke Židovske općine napokon
laknulo, tako da se već konkretiziraju i planovi daljnjeg
produbljavanja međudržavnih odnosa", ocjenjuje Krušelj. U tom
kontekstu vrijednim ocjenjuje istup Mihaela Montilja, predsjednika
Izraelsko-hrvatskog društva u kojem on pita "kako se jednom Simonu
Wiesenthalu, čovjeku golemoga političkoga i životnog iskustva, može
dogoditi da uporno zanemaruje temeljni demokratski postulat po kojem
jedino može biti 'kriv onaj koga osudi sud', aludirajući time na
ustaške naredbodavce i izvršitelje zločina, dok taj karizmatski 'lovac
na ratne zločince', potpuno ignorira respektabilno hrvatsko
antifašističko naslijeđe".
Političkom žaokom, pak, smatra istup dr. Ive Goldsteina, "za kojeg se
zna da u javnosti odražava mišljenje određenoga intelektualnog kruga",
i piše: "Iako je Goldstein ne tako davno kritizirao ustavotvorce zbog
preambule u kojoj se ističe da se Hrvatska vezuje na zavnohovsko
naslijeđe, sada postavlja pitanje 'mora li se današnja hrvatska vlast
uopće ispričavati za zločine što su ih ustaše počinile protiv Židova
prije pola stoljeća'.
Jasno je da to antifašiste može oneraspoložiti, ali predsjednički se
dvori, uvažavajući političke realnosti, time odazivaju na zamolbu
izraelske strane, slično kao što su to već učinili Nijemci ili
Poljaci, jer se ustaštvo u svome rasnome udvorništvu prema Hitleru
zaklanjalo iza hrvatskoga imena", ističe Krušelj i napominje da je
sporna, isto tako, i Goldsteinova tvrdnja kako će se uspostava
međudržavnih odnosa najpozitivnije odraziti na proces
'deustašizacije'. "Nije, dakako, problem u samome terminu, već u
pretpostavci da je današnja Hrvatska na neki način 'ustašizirana', što
ipak ne odgovara istini. Unatoč tome što desni radikalizam, ponajprije
onaj 'nostalgičarski' ne miruje, on gotovo da i ne utječe na politička
zbivanja", zaključuje autor.
(Hina) dp gk
010800 MET sep 97