RUSIJA,NEZ.GAZETA,20.8.1997.NASILNO ODRŽAVANJE BOSNE

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 20. VIII. 1997. Biljana Plavšić i dalje ne popušta "Razmotrivši sukob između predsjednice Biljane Plavšić i parlamenta, Ustavni je sud Republike Srpske u Bosni poništio sve odluke koje je ona donijela od početka krize 27. VI. uključujući i onu o raspuštanju parlamenta, i predložio joj da nastavi obavljati predsjedničke dužnosti. Tako su Plavšićki ponudili pomirbu. Nu međunarodna je zajednica još prije završetka sjednice odluku Ustavnog suda proglasila nepravomoćnom. Srpska se predsjednica pod okriljem NATO-ovih bodeža osjeća sasvim sigurnom i ne prihvaća pruženu ruku. Plavšićki nedostaje mudrosti da odustane od svojih ambicija, da odgodi nove izbore za parlament koji su određeni za 12. X. i pomiri se s neprijateljima. Međutim, mnogi promatrači smatraju da je krizu vlasti u RS vjerojatno potaknuo Zapad. U prilog tomu govore sljedeće činjenice. Nesuglasice u srpskom vrhu postale su još veće kada je u lipnju Bosnu posjetila američka državna tajnica Madelaine Albright i susrela se s Plavšićkom, nakon čega je Srbima obećana pomoć. Predsjednica se u krizi ponaša vrlo sigurno, pri čemu ta njezina sigurnost raste sa svakim susretom s predstavnicima međunarodne zajednice. Osim toga, u čisto unutarnji sukob munjevito su se i duboko uplele međunarodne snage, a SFOR je imao važnu ulogu u ostanku Plavšićke na predsjedničkoj dužnosti. Može se reći da poticatelji krize tako odmah postižu nekoliko ciljeva. Unijeti razdor u srpski vrh i udaljiti iz njega pristaše Karadžićeve tvrde nacionalne struje, dobiti dobar izgovor za uhidbu Radovana Karadžića i drugih koji su optuženi za ratne zločine (pripadnici SFOR-a već su započeli provjeru redarstvenih postrojba za posebne namjene koji rade kao čuvari srpskih vođa). K tome se u rujnu u Bosni trebaju održati općinski izbori. Rascjep u vrhu može promijeniti predizbornu sliku koja odgovara Srbima i tako dovesti do komadanja srpskog područja. Nu za sada srpske stranke uspješno vode predizbornu utrku. Istina, one djeluju dosta nejedinstveno, pa neki promatrači strahuju da bi Srbi, ako prikupe veći broj ukupnih glasova, mogli prepustiti mjesta svojim protivnicima. Muslimani i Hrvati pak nastoje da ih predstavlja što manji broj predizbornih stranaka i udruga, pojačavajući tako svoj udarac. Skori izbori važni su za Bosnu zbog toga što će oni u biti legitimno učvrstiti podjelu teritorija između bivših sukobljenih strana. Općinska tijela vlasti imaju dosta veliku samostalnost. Ako u nekim mjestima većinu dobiju predstavnici drugog državotvornog naroda, to može izazvati prosvjede, nepoštivanje zakona i stvarni izlazak teritorija iz jurisdikcije nacionalne vlade. Takvog se preokreta boje i Srbi, i Muslimani, i Hrvati. Kao i obično, u muslimansko-hrvatskoj Federaciji uoči izbora je došlo do napetosti. Na prijedlog Hrvatske demokratske zajednice BiH, stvorena je zajednica Herceg-Bosna. Njezini su korijeni država bosanskih Hrvata koja je proglašena u kolovozu 1993. i koja je nakon osnutka Federacije mnoge svoje izvršne dužnosti pod pritiskom predala saveznoj vladi. Zajednica Herceg-Bosna već je sudjelovala u izborima za hrvatskoga predsjednika, čime je izazvala silno nezadovoljstvo saveznih vlasti. Sada je zajednica istaknula svoje kandidate za općinska tijela vlasti ne samo u Federaciji, već i po čitavoj Bosni, na područjima gdje žive Hrvati. Neki stručnjaci drže da se u slučaju pobjede hrvatskih stranaka, posebice u zapadnoj Hercegovini gdje su Hrvati u većini, može postaviti pitanje o priključenju tog područja Hrvatskoj s kojom ona graniči. Uostalom, to se teško može nazvati granicom. Srbi također imaju za cilj da prema rezultatima izbora stvore političke pretpostavke za osamostaljenje svojih područja. Prema sociološkom ispitivanju, 88 posto bosanskih Hrvata povezuje svoju budućnost s Hrvatskom, a 95 posto Srba s 'velikom' Srbijom. Jedini koji se zauzimaju za jedinstvo Bosne i računaju na nadzor nad njezinim cijelim područjem su Muslimani. U okviru ove politike muslimanska strana, koristeći međunarodnu pomoć, materijalno potiče muslimanske izbjeglice da prelaze u RS. Amerikanci pružaju materijalnu pomoć nesrpskim izbjeglicama koji se žele vratiti u Brčko koje je Srbima strateški važno jer spaja dva dijela njihove republike. Sve su se ove suprotnosti morale odraziti na tijek upisa izbornika. Žalbe su se davale posvuda. Primjerice, HDZ je više puta upozoravala savezne vlasti na nedopustivost fizičkih napadaja i progona Hrvata. I Muslimani su se žalili na diskriminaciju - kako od strane Hrvata, tako i Srba. U istočnoj su Slavoniji Hrvati sprječavali upis Srba: u usporedbi s travanjskim popisima broj građana koji imaju pravo glasa, smanjio se za nekoliko tisuća. U nekim je gradovima bilo i krivotvorenja. Ovo stanje koje je i bez toga daleko od idealnoga, dopunjuju izljevi međusobne mržnje. Čim im se ukaže prigoda, narodi jedinstvene Bosne ruše i pale kuće jedni drugima i oskvrnjuju grobove. Mostar, Stolac, Gajevi, Jusići, Ozren - samo je nekoliko s dugog popisa gradova gdje se ne jednom događalo nešto slično. Najnoviji je rat u bivših sukobljenih strana samo izoštrio genetsko pamćenje, podsjetivši ih na druge krvave međusobne ratove. Nu na silu ih guraju u zajedničku državu. Ako to i uspije, oni će teško biti zainteresirani za njezino očuvanje: njihovi su interesi previše različiti. Svojedobno se Jugoslavija raspala zbog nesavladivih razlika među njezinim narodima. Stoga nije jasno zašto Bosna - bivša Jugoslavija u malom - mora biti otpornija", piše Marija Dementjeva. 210052 MET aug 97