ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici odbio, kao neosnovane, žalbe što su ih sudu podnijele Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) Ogranak Županja protiv rješenja Županijskog
izbornog povjerenstva Vukovarsko-srijemske županije od 18. travnja ove godine te Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH) protiv rješenja Izbornoga povjerenstva Republike Hrvatske od 25. travnja 1997. godine.
ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske na
današnjoj je sjednici odbio, kao neosnovane, žalbe što su ih sudu
podnijele Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) Ogranak Županja
protiv rješenja Županijskog izbornog povjerenstva Vukovarsko-srijemske
županije od 18. travnja ove godine te Akcija socijaldemokrata Hrvatske
(ASH) protiv rješenja Izbornoga povjerenstva Republike Hrvatske od 25.
travnja 1997. godine. #L#
Kako se navodi u obrazloženju rješenja Ustavnoga suda RH, osporenim
rješenjem Županijskog izbornog povjerenstva Vukovarsko-srijemske
županije od 18. travnja, stavljeno je izvan snage rješenje istoga
Županijskog izbornog povjerenstva od 16. travnja ove godine kojim je
Županijsko izborno povjerenstvo odbacilo prigovor smatrajući da ga je
podnijela neovlaštena osoba. Osporenim rješenjem utvrđeno je pak da je
prigovor podnijet od ovlaštene osobe, te je, navodi se, meritorno
razmotren i odbijen kao neosnovan. U žalbi HSLS-ova županjskoga
ogranka navedeno je da se žalba podnosi zbog pogrešno ili nepotpuno
utvrđenoga činjeničnoga stanja te se zahtijeva ukidanje osporenoga
rješenja i poništenje izbora za članove Gradskoga vijeća Grada
Županje.
U obrazloženju današnjega rješenja Ustavnoga suda RH dalje stoji da
se u izreci navedeno rješenje osporava u prvom redu zato što je na
drugoj stranici u osmom odjeljku riječ o izboru članova Županijske
skupštine, a ne o izboru za Gradsko vijeće Grada Županje te navodi da
"ovaj razlog osporavanja nije prihvaćen jer se radi o pogrešci koja
kod čitanja cijelog teksta rješenja očigledno nije relevantna". Drugi
razlog osporavnja rješenja, dodaje se, je u tome da su ignorirani
navodi u točki 2. prigovora. Uvidom u predmet, stoji u rješenju
Ustavnoga suda, utvrđeno je da je u toj točki prigovora riječ o
nepodudarnosti između broja birača koji su glasovali (593) i broja
glasačkih listića (589) te o tvrdnji podnositelja žalbe da su "dva
kandidata imala isti broj glasova (411), a da je izbran kandidat Vinko
Lozančić", te da je "zamjenik kandidata Ivo Čačić više puta dolazio na
biralište i na njemu se zadržavao, a jedno vrijeme bio i nazočan u
prostoriji gdje je radio birački odbor", kao i da je "znakovito da je
razlika u broju glasova kod prvoplasiranoga i drugoplasiranoga
kandidata 4 glasa".
S tim je u vezi, Ustavni sud RH ustanovio da ne stoji tvrdnja o
ignoriranju navoda iz točke 2. prigovora. Kako slijedi, u osporenom
rješenju podrobno je opisan slijed radnji te se navodi da su listići
bili ispravno prebrojeni, a da je kod popunjavanja rubrika u zapisniku
OLS-9 došlo do greške koja je ispravljena kod objavljivanja dobivenih
glasova, pri čemu je utvrđeno da je kandidat Hrvatske demokratske
zajednice (HDZ) dobio 415, a kandidat HSLS-a 411 glasova. Uvidom pak u
priloženu dokumentaciju dalje je utvrđeno da su u spisu izjave dvojice
predsjednika biračkog odbora s biračkih mjesta 6 i 7 iz kojih slijedi
da promatrači na tim biračkim mjestima nisu imali primjedaba, a sud je
ove izjave, navodi se, ocijenio vjerodostojnim.
Što se pak trećega razloga osporavanja rješenja tiče da su
ignorirani navodi u točki 3. prigovora, u obrazloženju rješenja
Ustavnoga suda RH navodi se da je uvidom u predmet utvrđeno da su u
točki 3. prigovora navedeni podaci o 246 glasačkih listića u kutiji,
od čega 238 važećih i 9 nevažećih, što ukupno čini 247 listića,
odnosno višak od jednoga glasačkoga listića. Razmatrajući ove navode,
Ustavni sud RH ocijenio je da manjkavost obrazloženja osporenog
rješenja u pogledu jednog listića nije dovoljan razlog da bi se
udovoljilo zahtjevu žalbe za poništenjem cjelokupnih izbora za Gradsko
vijeće Grada Županje, jer bi tom zahtjevu sud mogao udovoljiti samo
kad bi utvrdio postojanje povrede koja bi utjecala, ili mogla biti od
utjecaja, na rezultat izbora. Ovo se rješenje Ustavnoga suda RH,
navedeno je, temelji se na odredbama članaka 55. i 60. Zakona o izboru
članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica
lokalne uprave i samouprave.
U obrazloženju se pak rješenja Ustavnoga suda RH kojim je kao
neosnovan odbijen prigovor ASH-a da je Birački odbor trebao prekinuti
s radom kada je ustanovio da je u opticaju bilo više glasačkih listića
od broja preuzetih navodi da je Izborno povjerenstvo RH, pregledom
zapisnika, utvrdilo da se u radu biračkih odbora na biračkim mjestima
138, 215 i 250 propustilo savjesno i valjano izvršiti prebrojavanje
ukupnog broja primljenih, odnosno neupotrebljenih glasačkih listića,
ali da to nije utjecalo na rezultate izbora.
Ustavni sud RH izvršio je uvid u naznačene zapisnike te utvrdio da je
Izborno povjerenstvo RH pravilno utvrdilo da se u ovom slučaju ne radi
o takvim propustima koji su mogli bitno utjecati na rezultat izbora,
poglavito jer se radi o pogrešnom upisu preuzetih listića u odnosu na
zapisnik i potvrdu o preuzimanju izbornog materijala. Uz to, u
obrazloženju se današnjega rješenja Ustavnoga suda Republike Hrvatske
navodi da "žalitelj neosnovano navodi da je navedeni propust biračkog
odbora istovjetan sa situacijom kada se u glasačkoj kutiji pronađe
više glasačkih listića od broja ukupno glasovalih birača".
Na kraju se navodi da Ustavni sud temelji svoju odluku na članku 38.
Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu RH te članku 60. Zakona o izboru
članova predstavničkih tijela jedinica lokalne uprave i samouprave.
(Hina) pp/ip dd
302236 MET apr 97