ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Konačni prijedlog zakona o plaćanju +doprinosa za mirovinsko osiguranje u 1999. godini, kojim se +utvrđuje jedinstvena stopa doprinosa od 21,5 posto, hrvatska je +Vlada sa današnje sjednice uputila po
hitnom postupku u saborsku +proceduru. No, Vlada je pri tome najviše pozornosti posvetila +mogućnostima povećanja mirovina u idućoj godini. + Vlada je utvrdila i konačni prijedlog zakona o benificiranom radnom +stažu u kojemu nije uvažila prijedlog iz saborske rasprave da +novinari, kirurzi, pomorci, vozači teških kamiona i poštari dobiju +benificirani radni staž, jer, kako je rečeno, ti prijedlozi nisu +utemeljeni na stručnoj dokumentaciji.
ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Konačni prijedlog zakona o plaćanju
doprinosa za mirovinsko osiguranje u 1999. godini, kojim se
utvrđuje jedinstvena stopa doprinosa od 21,5 posto, hrvatska je
Vlada sa današnje sjednice uputila po hitnom postupku u saborsku
proceduru. No, Vlada je pri tome najviše pozornosti posvetila
mogućnostima povećanja mirovina u idućoj godini.
Vlada je utvrdila i konačni prijedlog zakona o benificiranom radnom
stažu u kojemu nije uvažila prijedlog iz saborske rasprave da
novinari, kirurzi, pomorci, vozači teških kamiona i poštari dobiju
benificirani radni staž, jer, kako je rečeno, ti prijedlozi nisu
utemeljeni na stručnoj dokumentaciji. #L#
Raspravljajući o doprinosima za mirovinsko osiguranje, ministar
rada i socijalne skrbi Joso Škara upozorio je da za zadržavanje
postojeće razine prava iz mirovinskog osiguranja u sljedećoj
godini treba povećati prihode fondova mirovinskog osiguranja. Na
koji način to učiniti treba raspraviti među socijalnim partnerima i
to mora biti zajednički interes, kazao je Škara.
Vlada je suglasna da se mirovine povećaju, ali pitanje je na koji
način osigurati sredstva za to povećanje, kazao je premijer Zlatko
Mateša, izvijestivši da je direktor MIORH-a Damir Zorić Vladi
uputio zahtjev za povećanjem doprinosa.
Mateša je rekao da je Vlada "preplavljena dobronamjernim
zahtjevima" te da je najlakše davati obećanja. Prava iz mirovinskog
sustava veća su od sredstava koja se prikupe doprinosima, istaknuo
je. Stoga uz predloženi zakon te konzultacije u okviru Gospodarsko
socijalnog vijeća treba, kazao je, razmotriti pitanje kako
osigurati potreban novac. Da li će se rasteretiti gospodarstvo,
smanjivati ili povećavati doprinose, pitanja su na koja socijalni
partneri trebaju dati odgovor, rekao je Mateša. Sredstva za
mirovine, dodao je, mogu se riješiti samo ili povećanjem doprinosa,
ili pak povećanjem poreza.
Takvim se povećanjima, zbog trenutnog stanja u gospodarstvu, oštro
suprostravlja ministar gospodarstva Nenad Porges. Uspotivivši se
mijenjanju stopa doprinosa i poreza, Porges je kazao da za
zadovoljenje prava, ako novca za to nema, treba redizajnirati
prava, ali nikako dirati poreze.
Zorić je podsjetio da 800.000 umirovljenika koji su mirovinu
ostvarili po općim propisima tu mirovinu prima na osnovu stope
doprinosa na i iz plaća zaposlenih od 21,5 posto. To, ustvrdio je,
nije dovoljno za ukupnu isplatu mirovina. Da bi se u idućoj godini
mirovine uvećale za 15,5 posto mirovinski fondovi trebali bi
prikupiti dodatnih 2,2 milijarde kuna prihoda više nego li u ovoj
godini. Za to bi se stopa doprinosa trebala povisiti za tri posto,
istaknuo je, napominjući da za to ne postoji lako rješenje.
S današnje sjednice Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačni
prijedlog zakona o najvišoj mirovini, koja bi u 1999. primjerice za
40 godina radnog staža iznosila 5.168 kuna što je za oko 25 posto
više od sadašnje najviše mirovine. Utvrđeni su i konačni prijedlozi
zakona o listi profesionalnih bolesti i o listi tjelesnih
oštećenja. Utvrđenim izmjenama Zakona o pravima bivših političkih
zatvorenika, kako je rečeno, bitno će se popraviti njihov
materijalni položaj. Do sada je podnijeto 14.500 zahtjeva, a 4.025
bivših političkih zatvorenika ostvaruju pravo na mirovinu.
(Hina) sšh im