US NY TIMES 29. XII. EURO

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 29. XII. 1998. Euro: obećanja i opasnosti "Stvaranje eura - združivanje 11 europskih valuta, uključujući i njemačku marku, francuski franak i talijansku liru - povijesna je prekretnica na putu prema Europskoj uniji. To će europske zemlje potaknuti da prihvate sličniju gospodarsku politiku, a istodobno pojedinačnim zemljama uskratiti znatne moći koje sad uživaju. U najboljem slučaju, monetarno će ujedinjenje Europu učiniti gospodarskim strojem - takmacom Sjedinjenih Država. U najgorem, vodit će političkom razdoru na Kontinentu. Prve dvije godine promjena neće biti potpuno očita putnicima, jer će i dalje biti u optjecaju državne valute. No od 1. siječnja te će valute pravno biti jedinice novog eura, kao što su centi jedinice dolara. Do sredine 2002., stare će valute nestati iz novčanika, a samo novčanice i kovanice eura bit će zakonito sredstvo plaćanja. Euro će se vjerojatno priključiti dolaru kao pričuvna valuta koju drže središnje banke širom svijeta. To će možda neke banke navesti da prodaju dolare i tako smanjuju vrijednost američke valute. No Sjedinjene Države i druge zemlje imat će koristi bude li euro pridonosio promicanju gospodarskoga rasta na Kontinentu. U isto vrijeme, ta je promjena krcata opasnostima. Vlade 11 država odustale su od znatne količine suvereniteta, često bez stvarnog sudjelovanja glasača, da bi tu promjenu omogućile. Samo dvije zemlje odlučile su staviti pitanje na javni referendum. Euro je jedva prošao u Francuskoj, a odbačen je u Danskoj, koja je ostala izvan zajednice. Druge su ga zemlje odobrile parlamentarnim glasovanjem. Olakšavanjem poslovanja širom Europe, euro će vjerojatno poticati spajanja, posebno u industriji financijskih usluga. Euro bi mogao ohrabriti zemlje da se bore za industrije, nudeći smanjenje poreza, slično kao što države čine u Americi. Na posljetku, euro će pritiskati vlade da ublaže poslovno reguliranje. Primjerice, kompanije bi odsad mogle imati mnogo veću slobodu u otpuštanju radnika. Takav put činio se privlačljiv konzervativnim vladama koje su Europu stavile na put monetarnog ujedinjenja, no on je manje primamljiv vladama sklonijim ljevici, koje su sad na čelu mnogih zemalja. Čak i u vrijeme svečanog uvođenja eura, kuhaju se bitke o proračunu Europske unije, posebice njezinim velikodušnim poljoprivrednim subvencijama, te iznosu koji svaka zemlja plaća. Novi njemački ministar financija, Oskar Lafontaine, zabrinut je zbog onog što naziva 'nepoštenom poreznom konkurencijom' nekih zemalja u Europi te želi da Europa odredi najmanju razinu poreza. To bi moglo smanjiti rizik da Njemačka izgubi kompanije u korist Irske, no to bi također smanjilo europsku međunarodnu konkurentnost. Nova Europska središnja banka, pravno neovisna od zemalja - članica monetarne unije, suočava se s teškim poslom određivanja zajedničke monetarne politike za različiti Kontinent, koji bi mogao doživjeti snažan rast u jednom području dok je drugo slabo. Najveći izazov za Europu bit će sljedeći pad. Postoji rizik da bi neka zemlja mogla izabrati vladu koja za svoje gospodarske probleme okrivljuje politiku Europske središnje banke, nad kojom nema nadzora te prijeti povlačenjem iz monetarne unije ne provedu li se promjene. Pravila koja je Europa prihvatila kažu da se nijedna zemlja ne može povući iz unije jednom kad u nju uđe, pa bi takva prijetnja stvorila krizu. U neposrednoj budućnosti nema rizika da se to dogodi. Uz nešto sreće, dolazak eura poboljšat će europsko gospodarstvo, povećati europsku suradnju i promicati svjetski rast", zaključuje uvodničar lista.