ZAGREB, 2.prosinca (Hina) - Uvođenje jedinstvene europske valute +eura u jedanaest zemalja članica EU 1. siječnja 1999., osnažit će +Europu i omogućiti joj ravnopravan položaj u utrci s dvjema +preostalim svjetskim financijskim i
gospodarskim velesilama, SAD i +Japanom.
ZAGREB, 2.prosinca (Hina) - Uvođenje jedinstvene europske valute
eura u jedanaest zemalja članica EU 1. siječnja 1999., osnažit će
Europu i omogućiti joj ravnopravan položaj u utrci s dvjema
preostalim svjetskim financijskim i gospodarskim velesilama, SAD i
Japanom.#L#
Zemlje "eurolanda" predstavljaju golemo tržište s preko 290
milijuna stanovnika, a njihov ukupni bruto proizvod predstavlja
gotovo 20 posto svjetskog proizvoda.
Očekuje se da će Europa uvođenjem eura napokon ostvariti monetarni
i financijski utjecaj u svijetu usporediv s njezinim gospodarskim
značajem.
EU je kao cjelina najveća svjetska gospodarska sila prema broju
stanovnika, bruto domaćem proizvodu (BDP) i trgovine. Stručnjaci
očekuju kako će uvođenjem jedinstvene europske valute uloga Europe
biti dodatno ojačana.
Očekuje se da će zajednička valuta smanjiti troškove poslovanja
kako u planiranju investicija, tako i u unutareuropskoj trgovini.
Zbog mogućnosti usporedbe cijena na europskoj razini, kao i zbog
povećane konkurencije, cijene bi trebale početi padati.
Euro će značajno olakšati život turistima i ljudima koji žive u
blizini državnih granica. Kreatori eura tvrde da će euro biti
stabilna i snažna valuta.
"Euro mora biti stabilan. Zaposleni, umirovljenici i poslodavci
moraju biti sigurni da će njihova kupovna moć biti zajamčena",
rekao je Yves Thibault de Silguy, povjerenik Europske komisije za
gospodarske i financijske poslove.
Ključno je pitanje hoće li euro biti ravnopravan u utrci s američkim
dolarom. Da bi se nametnuo kao međunarodna valuta, euro mora
svladati određene poteškoće. Naime, iza eura stoji EU sa 15 članica
čije diplomatsko i političko jedinstvo tek treba ostvariti, a čija
je zajednička obrana tek na razini namjere.
Devetnaest godina nakon uspostave Europskog monetarnog sustava
(EMS) i osam godina nakon Ugovora iz Maastrichta, euro će napokon
postati stvarnost za jedanaest članica "eurolanda" - Austriju,
Belgiju, Finsku, Francusku, Irsku, Italiju, Luksemburg,
Nizozemsku, Njemačku, Portugal i Španjolsku.
Kad početkom 1999. bude uveden, euro još neće ući u svakodnevni
život građana jedanaest zemalja članica. Jedinstvena europska
valuta će se tijekom tri prijelazne godine koristiti u poslovanju
tržišta kapitala i za bezgotovinske novčane transakcije. Papirnate
novčanice i kovanice eura u opticaju će se pojaviti tek 1. siječnja
2002. godine.
Zasad će izvan Europske monetarne unije ostati četiri članice EU,
Velika Britanija, Danska, Švedska i Grčka, ali se očekuje da će se
dvije potonje zemlje uključiti čim ispune potrebne kriterije.
Glavni kriteriji za članstvo u EMU su: stopa inflacije ne viša od
1,5 posto iznad prosjeka za tri članice s najmanjom inflacijom,
proračunski deficit koji ne prelazi 3 posto BNP-a, javni dug koji ne
prelazi 60 posto BNP-a, dugoročne kamatne stope koje ne prelaze 2
postotna boda iznad prosjeka za tri članice s najnižom stopom, te
stabilna valuta kroz barem dvije godine.
Ostali kriteriji uključuju integraciju tržišta, bilancu plaćanja i
troškove rada.
(Hina) dv sl