FR-US-I-velesile-Oružani sukobi-Obrana-Vlada-Vojna industrija +FR-LIBERATION 29.12.IRAK I AMERIKA ++FRANCUSKA+LIBERATION+29. XII. 1998.+Nadzor nad nebom, američka strast+"Gospodariti nebom. Jučerašnji izgredi ponad Iraka još su jednom
+potvrdili tu pravu američku strast. Nakon Zaljevskoga rata, +Washington je uvjerio UN da nametne dvije zone zabrane leta (No Fly +Zones) u Iraku. Bila je riječ o tome da se Kurde na sjeveru (Nothern +Watch) i Šijite na jugu (Southern Watch) zaštiti od Sadamove +represije. +Međutim, zabraniti iračkim zrakoplovima i helikopterima da lete +nad tim područjima ne znači zabraniti oklopnim vozilima da se +rasporede... a još manje zabraniti različitim tajnim policijama da +uhićuju, zlostavljaju i ubijaju svoje protivnike. Ista se politika +provodila u bivšoj Jugoslaviji, najprije iznad Bosne (Deny +Flight), a zatim, ove godine, iznad Kosova. U ovom potonjem s +upjehom, koliko se zna.+Ta strategija zapravo govori više o Americi, nego o krizama koje bi +ona trebala razriješiti. Ona zrcali veliki strah koji SAD osjeća +kada treba uključiti svoje kopnene snage. Svakako, postoji +vijetnamski sindrom, ali on ne smije prikriti činjenicu da se
FRANCUSKA
LIBERATION
29. XII. 1998.
Nadzor nad nebom, američka strast
"Gospodariti nebom. Jučerašnji izgredi ponad Iraka još su jednom
potvrdili tu pravu američku strast. Nakon Zaljevskoga rata,
Washington je uvjerio UN da nametne dvije zone zabrane leta (No Fly
Zones) u Iraku. Bila je riječ o tome da se Kurde na sjeveru (Nothern
Watch) i Šijite na jugu (Southern Watch) zaštiti od Sadamove
represije.
Međutim, zabraniti iračkim zrakoplovima i helikopterima da lete
nad tim područjima ne znači zabraniti oklopnim vozilima da se
rasporede... a još manje zabraniti različitim tajnim policijama da
uhićuju, zlostavljaju i ubijaju svoje protivnike. Ista se politika
provodila u bivšoj Jugoslaviji, najprije iznad Bosne (Deny
Flight), a zatim, ove godine, iznad Kosova. U ovom potonjem s
upjehom, koliko se zna.
Ta strategija zapravo govori više o Americi, nego o krizama koje bi
ona trebala razriješiti. Ona zrcali veliki strah koji SAD osjeća
kada treba uključiti svoje kopnene snage. Svakako, postoji
vijetnamski sindrom, ali on ne smije prikriti činjenicu da se
Washington kasno uključio u bitke u dvama svjetskim ratovima (u
studenom 1917. i u studenom 1942. na zapadu), uvijek nakon žestokih
nutarnjih rasprava. To može biti rezultat neutralne plašljivosti i
demokratske brige za vojničke živote koja je jako daleko od
monarhističkih tradicija Starog Svijeta.
No, ta se tradicija ukorijenjuje i u geopolitičkoj tradiciji koji
pomorske sile suprotstavlja kontinentalnim carstvima. Jednima
nadzor nad strujanjima (trgovinskim, intelektualnim i ubuduće
elektronskim), a drugima četvorni kilometri i njihovi stanovnici.
Danas je Amerika nasljednica Engleske koja se uostalom stalno
prepoznaje u svojoj velikoj saveznici. SAD žele vladati ne samo na
morima, već i u zraku. Nije li nosač zrakoplova najslavniji simbol
američke moći?
Njezini stratezi govore o 'air power'. Zamisao je rođena u Prvom
svjetskom ratu. Dok su u Europi o njoj teoretizirali Talijan Giulio
Douhet i Britanac Hugh Trenchard, 30-ih je preko Atlantika ona
našla svoj najjači izraz s Billyjem Mitchellom. Prema mišljenju
pristaša 'air integrala', ratovi se ubuduće mogu dobiti samo u
zraku. Bombardiranje Hiroshime dat će im za pravo, dok su se 'leteće
tvrđave' uzalud trudile da poraze nacističku Njemačku.
Izbjegavati upletanje na kopnu, a nadzirati sve zračne i pomorske
'prilaze'. I uz pomoć golemih sredstava američka strategija brzo
dostiže svoje granice. Jer da bi vladao Irakom, Sadamu Huseinu
zapravo nije potrebno nebo", piše Jean-Dominique Merchet.