ZAKONI I ODLUKE KOJI SU OBILJEŽILI RAD SABORA I VLADE U 1998.

ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Hrvatski državni sabor u ovoj je godini intenzivno radio na zaokruživanju zakonodavno-pravnog sustava države. Tako je Zastupnički dom Sabora u 1998. donio 104 zakona i 34 odluke, a održao je 11 sjednica koje su trajale 69 dana. Među ukupno 290 točaka dnevnog reda o kojima je Zastupnički dom raspravljao bila su i brojna izvješća - o stanju u poljoprivredi, školstvu, zdravstvu, o radu javnih poduzeća te brojni programi i ostali akti. Sjednice Zastupničkog doma svojim je radom i očitovanjem, uz saborske odbore, pratio Županijski dom Sabora. #L# Parlamentarni rad obilježen je i pojavom dvaju 'stranačkih blokova'. Pritom su zastupnici šest oporbenih stranaka (SDP, HSLS, LS, HSS, HNS i IDS), nezadovoljni radom Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u svezi tzv. afere SIS, u studenome podnijeli ostavke na sve zastupničke funkcije osim na zastupnički mandat. S druge strane osnovan je i tzv. desni blok u kojem su HSP (Hrvatska stranka prava), HČSP (Hrvatska čista stranka prava), HKDU (Hrvatska kršćanska demokratska unija), SHR (Stranka hrvatske ravnice) i KDM (Kršćanski demokrati Međimurja). I hrvatska Vlada je u 1998. zabilježila veliku aktivnost u pripremi zakonskih tekstova. Tako je Vlada Saboru na prihvaćanje uputila oko 60-tak zakona što znači da su vladina ministarstva u prosjeku u saborsku proceduru tjedno upućivala jedan zakon. Uz to Vlada je donijela i oko tisuću odluka i niz uredbi sa zakonskom snagom. Najznačajni događaj u radu Sabora i Vlade je mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja (15. siječnja). Vlada je donijela niz odluka vezanih za obnovu i povratak hrvatskih ljudi na njihova ognjišta. Temeljna je odrednica rada Vlade u 1998. bila - očuvanje gospodarske stabilnosti, povećanje gospodarskog rasta, očuvanje stabilanosti tečaja kune i održavanje niske inflacije od oko tri posto. Vlada je poduzela niz mjera za poboljšanje životnoga standarda zaposlenih i umirovljenika. Plaće proračunskih korisnika u 1998. realno su rasle za oko šest, a mirovine za oko 12 posto u odnosu na 1997. Vlada je donijela i niz programa za skrb o stradalnicima Domovinskog rata, socijalno ugroženih građana, a krajem srpnja u suradnji s međunarodnom zajednicom izradila je, a Sabor prihvatio Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba. Među najvažnijim je zakonima koje je Sabor prihvatio na prijedlog Vlade, a koji su obilježili 1998. godinu, Zakon o mirovinskom osiguranju čime je započela mirovinska reforma koja počiva na tri stupa - obveznom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, obveznom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje te dobrovoljnom mirovinskom osiguranju. S mirovinskom reformom povezan je i Zakon kojim se mirovinskim fondovima iz državnog proračuna prenosi oko 7,5 milijardi kuna. Taj će se novac, radi poboljšanja položaja umirovljenika, fondovima prenositi tijekom iduće tri godine. Sredinu godine, obilježio je rebalans državnog proračuna kojim su se proračunski prihodi, zahvaljujući prvenstveno dobroj primjeni poreza na dodanu vrijednost povećali za oko 11 milijardi, te je proračun za 1998. ukupno iznosio oko 44 milijarde kuna. U to vrijeme Vlada je predložila, a Sabor prihvatio i konačnu verziju zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika. Taj je zakon izazvao veliko zanimanje javnosti u dijelu koji se odnosi na dužnosničke plaće. Zbog događaja u Dubrovačkoj banci, i radi uvođenja reda i pojačane kontrole središnje novčarske institucije Hrvatske narodne banke nad poslovnim bankama, Vlada je već sredinom godine najavila novi zakon o bankama, kojeg je Sabor prihvatio na zadnjoj redovitoj sjednici u prosincu. Nakon tri saborska čitanja, javnih rasprava, Sabor je koncem godine donio i Obiteljski zakon kojemu je bit očuvanje obitelji kao temelja društva, te posebice zaštita djece. Zakon će se početi primjenjivati 1. srpnja 1999. Sabor i Vlada u 1998. donijeli su niz zakona i odluka o poticajima u poljoprivredi i šumarstvu, malom obrtu. Vlada je proračunskim sredstvima sanirala niz poduzeća i na taj način sačuvala radna mjesta za više desetaka tisuća radnika. Donijet je i program za poticanje zapošljavanja, no s njegovim ostvarivanjem Vlada nije zadovoljna, te se očekuju nove mjere. Radi rasterećenja plaća od 1. srpnja smanjeni su doprinosi na plaće za oko tri posto. Iz plaća se više ne izdvaja za vodoopskrbu i za dječji doplatak, a u prosincu je Sabor prihvatio izmjene zakona po kojima se neoporezivi dio plaća sa 800 povećava na 1.000 kuna. Od 1. siječnja 1999. počet će primjena Zakona o doplatku na djecu za što se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, a po prvi puta pravo na dječji doplatak imat će i djeca poljoprivrednika, obrtnika, nezaposlenih. U svezi neriješenih unutarnjih dugovanja poslovnih subjekata, nelikvidnosti mnogih poduzeća, što koči gospodarski razvoj, Vlada je na zadnjoj sjednici utvrdila mjere za rješavanje toga problema. Vlada je na toj sjednici utvrdila i radnu verziju strategije daljnjeg gospodarskog razvitka Hrvatske do 2005., koja će pred saborske zastupnike biti upućena već za sjednicu u siječnju. Radi približavanja Hrvatske europskim integracijama, te prilagodbe hrvatskog pravnog i gospodarskog sustava sustavima razvijenih europskih zemalja Vlada je u travnju osnovala Ured za europske integracije. (Hina) sšh ds