IZVJEŠĆE O ZDRAVSTVU: U 1999. POTREBNO VIŠE NOVCA ZA ZDRAVSTVO

ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Hrvatsko zdravstvo na kraju 1998. zabilježit će gubitak od tri milijarde kuna, od kojih će se 1,5 milijardi odnositi na nepodmirene obveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prema zdravstvenim ustanovima koje nisu plaćene duže od 60 dana. Za podmirenje tog iznosa potrebno je osigurati dodatna sredstava iz državnoga proračuna kako bi se u 1999. mogla zadržati sadašnja razina zdravstvene zaštite, zaključak je iz Izvješća o stanju u zdravstvu za razdoblje od 1995. do 1998. koje je izradilo Ministarstvo zdravstva, a Vlada prošloga tjedna uputila u saborsku proceduru. #L# Hrvatski državni sabor raspravljat će o Izvješću na izvanrednoj sjednici u srijedu, 16. prosinca, prije rasprave o Državnom proračunu za 1999. Na devedeset stranica Izvješća usporedno su prikazani zdravstveni i financijski pokazatelji u pojedinim medicinskih područjima, pregled posebnih programa, te su predložene kratkoročne i dugoročne mjere za oporavak zdravstvenog sustava. Ministarstvo zdravstva ocjenjuje kako je kratkoročno nužno odlučiti želi li se zadržati postojeća razina i opseg zdravstvene zaštite jer će za to biti potrebno odvojiti više novca nego u 1998. U protivnom moglo bi doći do, primjerice, značajnog povećavanja iznosa participacije, smanjenja liste lijekova dostupnih osiguranicima bez naplate... Inače, u Hrvatskoj je izdvajanje za zdravstvenu zaštitu po stanovniku u 1997. iznosilo 310 dolara, što je i nekoliko puta manje nego u zemljama sa sličnim stupnjem zdravstvene zaštite (Češka, Madžarska, Austrija). Mogućnosti su za povećanje prihoda, procjenjuju u Ministarstvu zdravstva, ili povećanje stope doprinosa sa sadašnjih 18 na 23 posto, čime bi se dodatno opteretilo gospodarstvo ili izdvajanje više novaca iz proračuna. Porastu li u 1999. plaće korisnika proračuna za više od četiri posto, izdvajanje bi, upozorava se, trebalo biti i veće. U proračunu HZZO-a za 1999. predviđa se da bi prihodi Zavoda mogli u sljedećoj godini iznositi 11,6 milijardi kuna, a ukupni izdaci 13,1 milijardi. Ako se ne bi podmirio manjak sredstava u ovoj godini, krajem 1999. manjak bi dostigao 4,5 milijardi kuna, ili 39 posto planiranih prihoda za 1999. Podaci koji, kako se ističe u Izvješću, "ne izazivaju optimizam" i povećani su troškovi za lijekove, no oni bi se u 1999. mogli smanjiti uvođenjem tzv. referentnih cijena kao u većini zapadnoeuropskih zemalja. To znači da bi Zavod izračunao optimalnu cijenu za pojedinu generičku vrstu lijeka, koja bi vrijedila nevezano o kojem se tvorničkom imenu lijeka radi. Pritom se upozorava kako bi se najviše smanjile cijene lijekova domaćih proizvođača, koje su češto znatno veće od onih na međunarodnom tržištu. Nemogućnost podmirivanja obveza HZZO-a javila se 1996., koja je završena s neplaćenim obvezama zdravstvenim ustanovama u iznosu od 956 milijuna kuna, da bi krajem 1997. manjak novca desegnuo 2,2 milijardi kuna. Zavod je u tom razdoblju, osim što nije uspijevao naplatiti doprinose, velika sredstva potraživao od Mirovinskog fonda, županija i državnog proračuna. U 1998. naplaćen je tek dio potraživanja od županija (69 milijuna kuna) i od Mirovinskog fonda (334 milijuna), a rebalansom proračuna za ovu godinu Zavodu je odobreno 593 milijuna kuna za pokriće troškova iz 1997. Tako je Zavod uspio prikupiti 996 milijuna kuna, pa je iz 1997. nepodmirena ostalo oko 1,2 milijardi kuna. Među većim izdacima u 1998. bile su i plaće zdravstvenih djelatnika. Umjesto planirane stope rasta od 5,3 posto za plaće i doprinose, primjenom kolektivnog ugovora (7+8+10 posto) ta je kalkulativna stopa u prosincu u odnosu na siječanj bila veća za 27 posto, pa se procjenuje da će ti izdaci u ovoj godini biti 325 milijuna kuna. Tu je i primjena poreza na dodanu vrijednost u zdravstvu, koja je znatno poskupila lijekove i zdravstvene usluge. Prije uvođenja PDV-a na lijekove se plaćalo pet posto poreza, dok su oprema i potrošni materijal u cjelosti bili oslobođeni poreza. U Izvješću se navodi kako će zbog primjene PDV-a troškovi u ovoj godini biti oko 670 milijuna kuna. U Izvješću o zdravstvu, o kojem će sljedećega tjedna raspravljati zastupnici Hrvatskog državnog sabora, ističe se i kako je u posljednje tri godine znatno povećana kvaliteta usluge i opremljenost zdravstva kupnjom skupe medicinske opreme, što je dovelo i do skraćenja boravka u bolnicama. Racionalizacijom je smanjen broj kreveta čak i za 20 posto, pa se Hrvatska ubraja među zemlje gdje je najviše smanjen broj bolesničkih postelja, a hrvatsko zdravstvo je i među onima s najmanje djelatnika. Naime, od 75 tisuća zaposlenih 1990., u zdravstvu je u 1997. radilo 65 tisuća ljudi. Smanjenju broja pridonio je i proces privatizacije - danas u zdravstvu radi 6000 privatnika. Tamara Marinković (Hina) mt db/il