HRVATSKA U 1998. PRESTALA BITI PROBLEM ZA MEĐUNARODNU ZAJEDNICU

ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Hrvatska je reintegracijom hrvatskoga Podunavlja 1998. konačno postigla svoju teritorijalnu cjelovitost i uspostavila suverenitet na cijelom svom teritoriju a odlaskom skupine civilnih policajaca UN-a krajem godine prestala biti problem za međunarodnu zajednicu. #L# Ta dva događaja znače najveće uspjehe hrvatske vanjske politike u 1998. obilježavajući je kao godinu u kojoj je Hrvatska, kako je to rekao njezin ministar vanjskih poslova Mate Granić, od objekta međunarodne politike počela bivati njezinim subjektom. Protekla godina obilježena je usponima i padovima u odnosima Hrvatske s njezinim najvažnijim međunarodnim partnerima, SAD-om i EU, pri čemu se Hrvatska nastojala izboriti za što veće približavanje euroatlantskim strukturama, posebice EU i NATO-u, uz što veće očuvanje neovisnosti kako vanjske tako i unutarnje politike dok su njezini glavni partneri pokušavali tu želju iskoristiti kao polugu pritiska za postizanje kooperativnosti u odnosu prema BiH kao i za provedbu unutarnjih demokratskih reformi. Drugi posjet Pape Ivana Pavla II, konačno potpisivanje sporazuma o posebnim odnosima s Federacijom BiH i sporazuma o korištenju luke Ploče i prolasku kroz Neum, organiziranje summita Srednjeruropske inicijative i početak rješavanja otvorenih pitanja sa Slovenijom neki su od događaja koji su ojačali vanjskopolitičku poziciju Hrvatske. Slijedi izbor događaja i datuma koji su obilježili hrvatsku vanjsku politiku u 1998. - 15. siječnja reintegracija hrvatskoga Podunavlja čime je Hrvatska konačno zaokružila svoj teritorijalni integritet. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan preporučio je da se Hrvatskoj u potpunosti preda vlast u hrvatskom Podunavlju nakon uspješno provedene misije Prijelazne uprave za hrvatsko Podunavlje (UNTAES). Rezolucijom 1145. Vijeće sigurnosti UN-a je reklo da je misija UNTAES-a (Prijelazna uprava UN za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem) uspješno završena i da Hrvatska može obnoviti svoj ustavno-pravni poredak na ovom području. UNTAES je uspostavljen Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN 15. siječnja 1996. kao odgovor na zahtjev Temeljnoga sporazuma koji su hrvatska vlada i lokalni Srbi potpisali 12. studenoga 1995. Tijekom 2 godine trajanja misije UNTAES-a područje hrvatskoga Podunavlja je demilitarizirano, lokalne strukture vlasti reintegrirane u hrvatski sustav, uspostavljena privremena policija i započet proces povratka prognanika i izbjeglica. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan ocijenio je da je misija UNTAES-a ostvarila takav uspjeh u reintegraciji hrvatskoga Podunavlja da to predstavlja presedan za mir na području cijele bivše Jugoslavije, a smatra se i najuspješnijom mirovnom misijom UN-a u svijetu. UN je na poziv Hrvatske u hrvatsko Podunavlje rasporedio 180 članova civilne policije koji su nadzirali rad hrvatske policije na tom području do 15. listopada 1998. - prestankom UNTAES-a 15. siječnja svoju misiju u Hrvatskoj u punoj je mjeri preuzela Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja je tako postala najvažnija međunarodna organizacija u Hrvatskoj. Misija OESS-a dobila je mandat da u ime međunarodne zajednice nadzire povratak izbjeglica i prognanika, provedbu hrvatskih obveza prema međunarodnoj zajednici i pomaže Hrvatskoj u jačanju demokracije i zaštiti ljudskih ljudskih prava. Stalno vijeće OESS-a uspostavilo je na poziv hrvatske vlade 18. travnja 1996. misiju organizacije u Hrvatskoj a njezino trajanje je nekoliko puta produljavano, posljednji put sredinom studenoga do 31. prosinca 1999. - 7. lipnja Hrvatska po prvi put kao samostalna država sudjeluje na Svjetskoj izložbi EXPO 98 posvećenoj odnosu čovjeka i mora što je održana u glavnom gradu Portugala Lisabonu. Hrvatska je vrlo uspješno prezentirala svoju povijest, prirodna i kulturna bogatstva na jednom od najposjećenijih paviljona koji je nosio naziv "Hrvatski Jadran - more sačuvano za budućnost, Hrvatska - park prirode u srcu Europe". EXPO 98 i hrvatski paviljon posjetio je i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman koji je predložio da se paviljon nakon izložbe prenese u Zagreb. Organizatori Disney Worlda u Orlandu na Floridi koji za kraj tisućljeća priređuju izložbu "Na prijelazu milenija" odlučili su uputiti poziv da hrvatski paviljon bude postavljen i na toj izložbi. - 18. lipnja Hrvatskoj je Argentina izručila bivšeg zapovjednika logora Jasenovac Dinka Šakića optuženog za ratne zločine protiv civilnoga stanovništva. Hrvatska je potom otpočela sudski proces protiv Šakića kojim je sa sebe skinula sumnje nekih međunarodnih krugova da u okvirima politike "nacionalne pomirbe" nastoji zaboraviti zločine koji su nad Židovima, Srbima i nepoćudnim Hrvatima počinjeni za vrijeme NDH. - 25. kolovoza Hrvatska i Slovenija su, uvođenjem u igru moguće međunarodne arbitraže, započele konačno rješavanje pitanja granica i imovine koja opterećuju dvije zemlje od njihovoga osamostaljenja. Na sastanku u dvorcu Mokrice u Sloveniji hrvatski i slovenski ministri vanjskih poslova Mate Granić i Boris Frlec te ministri gospodarstva Nenad Porges i Metod Dragonja dogovorili su se da u roku od tri mjeseca pokušaju naći rješenje pitanja dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama i statusa nuklearne elektrane Krško a ako ne uspiju da ta pitanja povjere međunarodnom arbitru. Dogovoreno je i ubrzavanje rada mješovitog povjerenstva za granice kao i izrada sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima dviju država. Rezultati susreta u Mokricama postali su vidljivi krajem studenoga kada su Hrvatska i Slovenija dogovorile da se problem nuklearke Krško riješi na načelu suvlasništva a dug Ljubljanske banke preda na arbitražu MMF-u ili Svjetskoj banci. Sporazum o imovinsko- pravnim odnosima dvije strane su usuglasile i on čeka na potpisivanje. Granić i Frlec su 30. studenoga nakon sastanka u dvorcu Strmol u Sloveniji rekli da su dvije zemlje usuglasile 99,1 posto međusobne kopnene granice. Najteže pitanje morske granice, posebice granice u Piranskom zaljevu, dvije zemlje će najvjerojatnije predati na međunarodnu arbitražu. - 2. listopada u Zagreb je u trodnevni državni i pastoralni posjet doputovao Papa Ivan Pavao II. Tijekom ovoga drugoga posjeta Hrvatskoj Ivan Pavao II proglasio je u marijanskom svetištu Marija Bistrica blaženim hrvatskoga kardinala Alojzija Stepinca. Prema ocjenama stranih analitičara posjetom Hrvatskoj Papa je ojačao njezin međunarodni položaj kao i unutarnju političku koheziju. Papa je u svojim nastupima pozvao Hrvate na ostvarenje istinske pomirbe među svim etničkim, vjerskim i političkim skupinama kao i demokratizaciju društva. Većina Hrvata smatra Stepinca mučenikom koji je stradao za vrijeme dva totalitarna sustava, kako od ustaškog režima NDH tako i od komunističkog režima bivše Jugoslavije. Stepinac je bio nadbiskup zagrebački za vrijeme NDH pa su njegovu beatifikaciju neki krugovi u svijetu ocijenili spornom. Hrvatska i Vatikan dogovorile su tijekom posjeta sporazum o gospodarskim odnosima koji je potpisan nekoliko dana kasnije, 9.listopada. Potpisivanjem ovoga sporazuma zajedno s još tri prethodna Hrvatska i Vatikan su do kraja formalno uredile svoje odnose i zaokružile konkordatski pravni okvir za djelovanje Katoličke crkve u Hrvatskoj. - 15. listopada završena je devetomjesečna promatračka misija Potporne skupine civilne policije UN (UNPSG) koja je nadzirala rad hrvatske policije u hrvatskome Podunavlju označivši time definitivni odlazak UN-a s toga područja. Hrvatska policija je, prema UN-ovoj ocjeni, veoma dobro čuvala mir i sigurnost na području hrvatskoga Podunavlja nakon njegove reintegracije u ustavno-pravni poredak zemlje posebice osiguravši neometan povratak izbjeglica i prognanika i nediskriminatorski odnos prema srpskoj manjini. Nadzor nad radom hrvatske policije u hrvatskome Podunavlju preuzeo je OESS nakon odlaska UN-ovih policajaca 15. listopada. Nakon višegodišnje masivne nazočnosti UN je u Hrvatskoj prisutan samo još na Prevlaci gdje 28 vojnih promatrača nadzire ovu osjetljivu točku hrvatsko-jugoslavenske granice. Hrvatska je time prestala biti međunarodni problem i započela napore da od objekta postane subjekt međunarodne politike. - 9. studenoga Vijeće ministara EU-a odlučilo je da Hrvatskoj i dalje ne dopusti približavanje EU ostavivši je na razini uživanja trgovinskih povlastica odbivši pristup Hrvatske PHARE programu i pregovore o sporazumu o suradnji. Ministri zemalja članica EU kao glavne razloge ostavljanja Hrvatske ispred vrata EU naveli su slab napredak u demokratizaciji i pitanju ljudskih prava, manjkavosti u provedbi Daytonskog sporazuma o BiH te nezadovoljavajući povratak i tretman izbjeglih hrvatskih Srba. Odnosi Hrvatske i EU ostali su tako na niskoj razini a EU produljava politiku pritiska na Hrvatsku u okviru svojega tzv. regionalnog pristupa kojim približavanje EU uvjetuje ostvarivanjem niza političkih i gospodarskih uvjeta. - 20-21. studenoga u Zagrebu je održan sastanak na vrhu Srednjeeuropske inicijative, kojim je završilo jednogodišnje predsjedanje Hrvatske tom organizacijom. Najznačajnije postignuće dosad najvećeg međunarodnog skupa održanog u Hrvatskoj bilo je održavanje prvog ad-hoc sastanka između predsjedavajućeg EU, austrijskog ministra Wolfganga Schuessela, i trojke SEI, čime je ostvarena inicijativa Hrvatske za približavanjem SEI i EU. U završnom dokumentu sa summita, premijeri i njihovi zamjenici 16 zemalja članica SEI založili su se za uspostavljanje stalnog kontakta između dviju organizacija, pozvali na jačanje suradnje između zemalja Inicijative, pozdravili napore u borbi protiv organiziranog kriminala i rezultate postignute na području zaštite ljudskih prava. - 22. studenoga nakon nekoliko odgađanja, Hrvatska i Federacija BiH te država Bosna i Hercegovina potpisale su u Zagrebu Sporazum o posebnim odnosima i Sporazum o korištenju luke Ploče i prolaksu kroz Neum. Sporazum o posebnim odnosima omogućit će transparentniju suradnju Hrvatske i Federacije na svim područjima od gospodarstva i trgovine do vojnih pitanja i unutarnjih poslova. Konkretni oblici suradnje bit će uređeni aneksima koji bi trebali biti doneseni do 1. srpnja. Prije potpisivanja sporazuma u Predsjedničkim dvorima održana je i prva sjednica Međudržavnog vijeća za suradnju Hrvatske i BiH. Hrvatska je potpisivanjem ovih sporazuma istodobno ojačala svoju poziciju u međunarodnoj politici ispunivši zahtjeve SAD i EU za jasnijom potporom suverenosti BiH i ostvarila svoje strateške ciljeve zaštite svojega južnoga teritorija i potpore Hrvatima u BiH. Time su uvelike popravljeni odnosi Hrvatske i SAD koji su dospjeli na tako nisku razinu da su američka državna tajnica Madeleine Albright i predsjednik Franjo Tuđman nakon susreta 30. kolovoza izrazili otvoreno neslganje oko odnosa Hrvatske prema Hrvatima u BiH kao i stupnja demokracije u Hrvatskoj. Albright je zatražila od Hrvatske da omogući neovisno djelovanje Hrvata u BiH te provede demokratske reforme i uvažava slobodu medija. - 23. studenoga hrvatski predsjednik Franjo Tuđman otputovao u trodnevni državni posjet Grčkoj. Obje su zemlje tom prigodom izrazile snažnu potporu inicijativi za izgradnju "Jadransko- Jonske" auto ceste koja bi Grčku preko Albanije, Crne Gore, Hrvatske, BiH i Slovenije povezivali sa zapadnom Europom. Dogovoreno je da se početkom sljedeće godine sastanu ministri vanjskih poslova i prometa i javnih radova kako bi razmotrili mogućnosti ostvarenja toga projekta. Hrvatski predsjednik je rekao da je posjet bio "iznad očekivanja" a bila je naglašena grčka želja za daljnjim unapređenjem bilateralnih odnosa te suradnje u rješevanju krize u regiji. - 4. i 5. prosinca u Zagrebu je održana Konferencija o obnovi i razvitku Hrvatske koja je pokazala da će teret tih zadaća najvećim dijelom pasti na leđa hrvatskog proračuna. Dvodnevni skup, koji je okupio više stotina predstavnika zemalja i međunarodnih organizacija na predstavljanju projekata obnove, donio je najave međunarodne pomoći u iznosu od tek jedan posto prioritetnih hrvatskih potreba u obnovi procijenjenih na 2.5 milijarde dolara. Europska unija na tom je skupu poručila hrvatskoj vladi da će svaka međunarodna pomoć Hrvatskoj ovisiti o mjeri u kojoj ona provodi povratak izbjeglicai prognanika kao i program obnove ne diskriminirajući hrvatske Srbe. - 17-19. prosinca hrvatski predsjednik Franjo Tuđman prvi put je službeno posjetio Rusiju gdje je zajedno s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom potpisao sporazum o prijateljstvu i suradnji dviju država kao temelju za jačanje odnosa dviju zemalja. Posjet je prema obostranim ocjenama okrunio uspješan razvitak odnosa između dviju zemalja koje u posljednjih godinu dana bilježe izrazit uspon. Dvije zemlje su u Moskvi potpisale niz međudržavnih ugovora o vojnoj, gospodarskoj trgovinskoji kulturnoj suradnji. Predsjednik Tuđman i ruski premijer Jevgenij Primakov su ocijenili da posjet pridonosi ne samo unapređenju međusobnih odnosa nego i, značenjem prevazilazeći bilateralne odnose, učvršćuje mir u jugoistočnoj Europi i jača međunarodni poredak. Hrvatski i ruski predstavnici razgovarali su i o modalitetima vraćanja duga bivšega Sovjetskoga Saveza Hrvatskoj koji iznosi nekoliko stotina milijuna dolara. Kako je rekao hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges "skoro je izvjesno" da ovaj dug neće ući u sukcesijsku masu bviše Jugoslavije nego da će ga Rusija rješavati sa svakom zemljom posebno. (Hina) sl/ps/sv/dm sd