AU 25. XI. DER STAND GRANIĆ: HRVATSKA OČEKUJE KRITIKU ALI I POMOĆ

AUSTRIJA DER STANDARD 25. XI. 1998. "Želimo ispuniti maksimalne kriterije Europske unije" "Hrvatska želi ubrzati svoje uključivanje u euroatlantske strukture. Na nedavnom sastanku sa sadašnjim predsjedateljem Vijeća Europske unije Wolfgangom Schuesselom, predsjednik Franjo Tuđman pokazao je da je spreman razmotriti zahtjeve Europske unije, vezane uz izborno zakonodavstvo, politiku prema medijima i vraćanje izbjeglica. U intervjuu za taj list hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić potvrđuje to stajalište, pozivajući istodobno Bruxelles da snažnije podupre obnovu ratom razorenih područja. - Koji su kratkoročni, srednjoročni i dugoročni prioriteti hrvatske vanjske politike? = Prioriteti hrvatske vanjske politike su razvoj odnosa sa susjednim zemljama i prijam u euroatlantske integracije. Kratkoročno, želimo biti primljeni u program 'Phare' Europske unije i u NATO-ovo Partnerstvo za mir. To bi bio uvod u drugu, srednjoročnu fazu, u kojoj želimo ući u krug zemalja pozvanih na pregovore o punom članstvu u Europskoj uniji. Dugoročno gledano, naš strateški cilj jest prijam u Europsku uniju i u NATO. Želimo da proces našeg približavanja euroatlantskim ustanovama napreduje što brže, jer to bi proizvelo dinamiku od koje bismo svi mi imali višestruku korist. - Što se tiče europske politike, Povjerenstvo Europske unije nedavno je u izvješću ustvrdilo da bi odnosi s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Saveznom Republikom Jugoslavijom trebali biti nastavljeni 'na sadašnjoj razini'. 'Još nije kucnuo trenutak' za pregovore o sklapanju sporazuma o pristupu Europskoj uniji, istaknuto je u izvješću. Što će Hrvatska poduzeti kako bi ispunila uvjete za izgradnju gospodarskih odnosa koje je postavilo Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a? = EU tvrdi da od nas traži više nego od nekih drugih europskih zemalja upravo zato što od nas više i očekuje. Držimo da je naš dijalog više nego konstruktivan te da se, iako polako, kreće u dobrom smjeru. Jako cijenimo pozornost Europske unije i njezinu potporu i želimo da budu još veće, primjerice, kad je riječ o pomoći pri obnovi ratom razorenih područja. Konferencija o obnovi i razvoju, koja će 4. i 5. prosinca biti održana u Zagrebu, pruža dobru prigodu za to. Mi smo, s naše strane, čvrsto odlučili ispuniti maksimalne kriterije Europske unije, ali stekao sam dojam da povremeno nisu u punoj mjeri uzete u obzir objektivne teškoće s kojima se suočavamo. Mi smo zemlja koja, nakon što joj je nametnut rat i sve njegove posljedice, prolazi kroz postkomunističku pretvorbu. - Kritika Europske unije usmjerena je, između ostaloga, protiv hrvatske politike prema manjinama. Riječ je, konkretno, o repatrijaciji izbjeglica na područja na kojima živi srpska manjina. = Srpska manjina u Hrvatskoj uživa na čitavom državnom teritoriju sva prava sadržana u postojećim zakonima o manjinama. To se odnosi i na hrvatsko Podunavlje, gdje je proces mirne reintegracije priveden kraju, održani su lokalni izbori, a Srbi sudjeluju u radu lokalnih vlasti. Hrvatska vlada financira i podupire rad općinske skupštine u hrvatskom Podunavlju - drugim riječima, udruženje tijela lokalnih jedinica samouprave sa srpskom većinom. Osim toga, neki zamjenici ministara u važnim ministarstvima pripadnici su srpske manjine. Hrvatska je vlada jako svjesna problema povratka izbjeglica: od 1991. izdvojila je za smještaj i skrb za prognanike i izbjeglice više od 1,6 milijarda dolara. U lipnju ove godine hrvatski Sabor prihvatio je program povratka Srba iz Savezne Republike Jugoslavije i Bosne i Hercegovine. Proteklih pet mjeseci stiglo nam je, posredstvom Ureda UNHCR-a u Beogradu, 10 tisuća zahtjeva za povratak. Od kraja 1995. iz SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine vratilo se 25.736 Srba, a njih 23 tisuće vratilo se iz hrvatskog Podunavlja u ostale dijelove Hrvatske. Povratak u Podunavlje i na područja oslobođena za vrijeme operacija 'Bljesak' i 'Oluja' (...) sve je teži budući da su stambeni kapaciteti i dalje uništeni, a gospodarstvo stagnira. U slučaju 10 tisuća zahtjeva iz SRJ, vladin ured za izbjeglice utvrdio je da su ispunjeni uvjeti za povratak 5000 osoba, od kojih se 2300 i vratilo svojim domovima. Sredstva kojima Hrvatska raspolaže ne omogućavaju bržu obnovu i stvaranje pretpostavaka za povratak. Stoga očekujemo da će nam međunarodna zajednica, osim kritike, pružiti i aktivnu potporu pri obnovi. - Hrvatsko-slovenski odnosi obilježeni su, između ostalog, i otvorenim pitanjem granice na moru. Nazire li se u tom pogledu kakav kompromis? = Nedavno su Hrvatska i Slovenija održale novi krug neformalnih pregovora. Čini se da će uskoro biti sklopljen sporazum o kopnenoj granici. No, problem granice na moru u Piranskom zaljevu jako je daleko od rješenja. Slovenija ustraje na povezivanju svojih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama, što se zapravo svodi na promjenu postojeće hrvatsko-slovenske granice na moru, odnosno suprotno je međunarodnoj praksi o nepromjenjivosti državnih granica. Hrvatska je spremna ponuditi Sloveniji maksimalno slobodni prolaz kroz svoje teritorijalne vode sukladno međunarodnom pravu. Pokušat ćemo riješiti problem na bilateralnoj razini i tek ćemo u krajnjem slučaju posegnuti za međunarodnom arbitražom, iako smatramo da bi međunarodno pravo poduprlo naše stajalište. - Što Zagreb očekuje i čemu se nada od austrijskog predsjedanja u Europskoj uniji? = Od Austrije, kao jedne od vodećih srednjoeuropskih zemalja, očekujemo ulogu mosta koji će u svakom pogledu povezati transformacijske zemlje srednje i istočne Europe s Europskom unijom. Od Austrije, koja je od samog početka iz neposredne blizine pratila krizu i rat na području bivše Jugoslavije i podupirala našu borbu za neovisnost, očekujemo i dalje posebno razumijevanje za naše probleme. Nadamo se da Austrija može iskoristiti svoj utjecaj u Bruxellesu i pojačati razumijevanje EU-a za naše probleme, u prvom redu u pogledu našeg približavanja Europskoj uniji i u vezi s potporom Europske unije pri obnovi naših ratom razorenih područja. Austriju doživljavamo kao zemlju s kojom uistinu imamo posebne odnose, obilježene dubokim prijateljstvom i širokom, uzajamno korisnom gospodarskom i kulturnom suradnjom".