ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Hrvatska na Konferenciji o obnovi i +razvitku, koja će se održati krajem tjedna, očekuje donacije za +programe obnove, partnersku obnovu gospodarstva i suradnju u +kreditnim odnosima, a program obove s
naputkom Vlade bit će javno +objavljen. U dosadašnjoj obnovi Hrvatska je sudjelovala sa 98 posto +sredstava, a međunarodna zajednica sa samo dva posto. Istakno je to +potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvitka Jure Radić +tijekom "aktualnog sata" kojim je danas počela 36. sjednica +Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.+ "Privatni život bilo koga, uopće nije nikakav interes +obavještajnih službi", ustvrdio je ministar unutarnjih poslova +Ivan Penić na upit Joze Radoša (HSLS) o prisluškivanju +novinara.
ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Hrvatska na Konferenciji o obnovi i
razvitku, koja će se održati krajem tjedna, očekuje donacije za
programe obnove, partnersku obnovu gospodarstva i suradnju u
kreditnim odnosima, a program obove s naputkom Vlade bit će javno
objavljen. U dosadašnjoj obnovi Hrvatska je sudjelovala sa 98 posto
sredstava, a međunarodna zajednica sa samo dva posto. Istakno je to
potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvitka Jure Radić
tijekom "aktualnog sata" kojim je danas počela 36. sjednica
Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.
"Privatni život bilo koga, uopće nije nikakav interes
obavještajnih službi", ustvrdio je ministar unutarnjih poslova
Ivan Penić na upit Joze Radoša (HSLS) o prisluškivanju
novinara.#L#
Penić je opetovao kako Služba za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) ne
prisluškuje ni jednu društvenu niti socijalnu skupinu kao takvu, te
ne postoje policijski dosjei nikakvih profesija, pa ni novinarske.
SZUP ima baze podataka o osobama koje su na bilo koji način dio
sigurnosnog problema, predmet njegova bavljenja nikada nije
pojedinac nego sigurnosni problem, istaknuo je Penić.
Na upit Srećka Bijelića (HNS) može li se očekivati
multidisciplinarno izvješće o nositeljima specijalnog rata protiv
Hrvatske, premijer Zlatko Mateša je podsjetio kako postoje razni
oblici djelovanja raznih službi, a to ovisi o interesu međunarodne
zajednice za neki prostor. Hrvatska je, ne svojom voljom, u žiži
toga interesa, a dio tih problema proizlazi iz ukupnosti političke
scene. Taj problem treba imati na umu, ne treba ga ni precjenjivati
niti potcjenjivati, istaknuo je Mateša.
Vladina Komisija za zatočene i nestale intenzivno traži podatke o
zatočenim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima, a izvješće
o tome dostavit će se Saboru, kazala je potpredsjednica Vlade
Ljerka Mintas Hodak odgovarajući na pitanja Milana Đukuća (SNS).
Razmjena ratnih zarobljenika po načelu 'svi za sve' već ranije je
dogovorena između Hrvatske i SRJ, ali za to je, naglasila je Mintas-
Hodak, potrebna suradnja i dobra volja na obje strane.
Svaka suradnja koja je u interesu Hrvatske, uklapa se u njenu
vanjsku politiku i štiti nacionalne interese, dobro je došla,
odgovorio je Mateša Ivanu Jakovčiću (IDS) na pitanje podržava li
Vlada transgraničnu euroregiju Dunav-Drava-Sava (Osječko-
baranjska županija, Tuzlansko-drinski kanton i Županija Baranja iz
Mađarske).
U svezi zapljene oružja u Šibenku koje je bilo namenjeno Kosovu,
Anto Đapić (HSP) zatražio je i očitovanje Vlade o odnosu prema
Oslobodilačkoj vojsci Kosova. Stav hrvatske vanjske politike je
jasan, Hrvatska prihvaća i dijeli pristup međunarodne zajednice u
svezi sa stanjem na Kosovu, istaknuo je Mateša.
Sporazum sa Slovenijom o pitanjima granica još nije postignut, no
Hrvatska nikada nije razmatrala mogućnost da se sporazum postigne
ustupanjem dijela hrvatskog teritorija, odgovorio je premijer
Damiru Kajinu (IDS).
Više upita na današnjem 'aktualnom satu' odnosilo se na HEP-ove
akcije isključivanja struje neplatišama, pri čemu zastupnici
upozoravaju na položaj siromašnih kojima bi trebalo pomoći.
Mateša ističe kako su upravo najsiromašniji najmanji problem što se
tiče dugovanja HEP-u. Stav je Vlade da se oni koji ne mogu podmiriti
tu obvezu trebaju obratiti centrima za socijalnu skrb, a ako su
prognanici, nadležnim prognaničkim uredima. Ako zastupnici imaju
model kojima bi se neplatiše oslobodilo te obveze, a da to ne ide na
štetu drugih građana, Mateša je poručio kako će ga Vlada rado
razmotriti.
Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara odgovorio je Kajinu kako
borci NOR-a, njih 73.000, nisu diskriminirani u odnosu na druge
umirovljenike i pripadnike domovinske vojske iz 2. svjetskog rata.
Nije točan podatak da mirovine boraca NOR-a zaostaju za drugima,
točno je da su u mirovine odlazili po povoljnijim uvjetima, te da uz
mirovine imaju i druga prava, rekao je.
(Hina) sšh/bn/bm dd